Kako i koliko hrana putuje kroz naše tijelo, kakve posljedice ubrzani način života ima na crijevnu floru, što probavi smeta, a što pogoduje te kako na nju pozitivno utječu minerali, objasnila je nutricionistica mr. sc. Kristina Aralica Tušak.
Lošu probavu ne bismo smjeli ignorirati
Probava je središte naše dobrobiti i brine se o pravilnom funkcioniranju cijelog organizma. Kroz probavu i probavne procese organizam dobiva energiju i hranjive tvari koje su mu potrebne za normalno funkcioniranje.
''Nakon jela hrani treba oko šest do osam sati da prođe kroz želudac i tanko crijevo. Zatim ulazi u debelo crijevo, gdje se odvija zadnja faza probave. Kroz debelo crijevo naše se tijelo rješava otpadnih tvari i neprobavljenih ostataka hrane i zato je vrlo važno omogućiti redovitu probavu. Zadnja faza probave vrlo je važna, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da danas veliki broj ljudi pati o usporene probave i zatvora. No probava ima puno šire značenje. Ona omogućuje opskrbu tijela vodom, mineralima, vitaminima i energijom pa je lako zaključiti kako je poboljšanje funkcije probave jedan od najvažnijih koraka za poboljšanje zdravlja'', kaže nutricionistica Kristina Aralica Tušak i ističe kako znanstvenici danas smatraju da je probavni sustav više od primarnog mjesta u kojem tijelo uzima i apsorbira hranjive sastojke.
''Ovaj vrlo kompleksni sustav probavnih organa djeluje i kao vrsta komunikacijskog centra do i od mozga te funkcionira kao jedna od prvih linija obrane u borbi protiv bolesti. Zdrava probava ima utjecaj na naše raspoloženje, na koncentraciju i pamćenje, pa čak i na smanjenje rizika od pretilosti, ali i na imunitet. Upravo zato ne smijemo ignorirati probleme s probavom'', objašnjava Aralica Tušak i napominje kako je vrlo važno očuvati zdravlje probavnog sustava jer se tako brinemo za cijelo tijelo.
Što sve dovodi do loše probave?
Naš probavni sustav vrlo je složen mehanizam kojem ne pogoduje današnji način života. Sve štetne tvari kojima smo izloženi preko hrane, pića, lijekova i okoliša u konačnici negativno utječu na zdravlje probavnog sustava i smanjuju njegovu funkcionalnost.
''Najčešći uzroci loše probave su nedovoljan unos vode i vlakana, pretjerana konzumacija mlijeka, premalo kretanja, ignoriranje potrebe za pražnjenjem crijeva, učestalo korištenje laksativa, metaboličke bolesti poput hipotireoze i dijabetesa te pojedini lijekovi (antidepresivi, antiepileptici, antacidi na bazi kalcija i aluminija te nadomjesci željeza). Ponekad uzrok može biti i brzo jedenje, nedovoljno žvakanje hrane, pa čak i preuska odjeća. Stres također vrlo negativno utječe na probavu'', ističe nutricionistica.
Simptomi loše probave razlikuju se od osobe do osobe i svaki dio probavnog sustava može biti zahvaćen.
''Žgaravica, bol u prsima, podrigivanje, nadutost, vjetrovi, bolovi u trbuhu, osjećaj nelagode, zatvor, dijareja, nedostatak energije, kronični umor – sve su to znakovi da probavni sustav ne funkcionira na najbolji mogući način. Ponekad neki od tih simptoma mogu upućivati na to da se u pozadini krije neka bolest, no najčešće se radi o funkcionalnim problemima probavnog sustava koji su posljedica nezdravih životnih navika i svakodnevne izloženosti stresu. Niti jedan simptom ne treba ignorirati, već treba pristupiti rješavanju problema i otkrivanju uzroka'', kaže Kristina Aralica Tušak. Naime, u današnje vrijeme važnije je no ikad brinuti se o svom zdravlju.
Svaki dio našeg tijela, pa tako i probavni i imunosni sustav bolje funkcioniraju ako ih podržavamo zdravim životnim navikama. Najvažniji čimbenik na koji možemo utjecati jest prehrana.
''Prednost treba dati uravnoteženoj i raznolikoj prehrani, što uključuje svakodnevno konzumiranje dovoljno voća i povrća, cjelovitih žitarica te prehrambenih vlakana. Uvijek je preporuka jesti hranjive, lagane obroke koji su bogati složenim ugljikohidratima, proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima. Ne treba zaboraviti na važnost umjerene tjelesne aktivnosti, ali ni na dovoljan unos tekućine. Također, tijelu treba omogućiti kvalitetan san. Spavanje i imunitet usko su povezani. Odabir zdravog načina života svakako je prva linija obrane. Na taj način probavni i imunosni sustav održavamo jakima, i to na prirodan način'', dodaje nutricionistica Aralica Tušak.
Kako minerali utječu na našu probavu?
Minerali su nam svima od životne važnosti jer sudjeluju u gotovo svim tjelesnim procesima. Svaki je mineral važan na svoj način, a njihov nedostatak može dovesti do brojnih poremećaja i bolesti.
''Za razliku od nekih vitamina, ne postoji niti jedan mineral koji tijelo može samo stvoriti te ih zato moramo svakodnevno unositi hranom i pićem. Prirodne mineralne vode važan su izvor minerala i u tijelu se mogu jako dobro iskoristiti.
Također, neki minerali, poput magnezija, važni su za regulaciju mišićnog rada, a posljedično i pravilnu razgradnju hrane u probavnom sustavu'', kaže Kristina Aralica Tušak i dodaje:
''Hrana koju jedemo mora se dobro razgraditi da bi se hranjivi sastojci mogli apsorbirati, odnosno da bi ih tijelo moglo dobro iskoristiti. Za probavu hrane zaslužni su probavni enzimi kojih ima dosta. Probavne enzime na neki način smatramo osnovom dobre probave. Neki od njih aktiviraju se u ustima i već tu počinje proces razgradnje hrane. No jedan od ključnih organa koji proizvodi probavne enzime jest gušterača. Ona stvara enzime koji razgrađuju i masti, i bjelančevine, i ugljikohidrate. Da bi se enzimi normalno lučili i obavljali svoju funkciju, potrebni su nam određeni minerali poput magnezija i kalcija. Magnezij opušta jedan glatki mišić koji omogućuje da enzimi gušterače dospiju u tanko crijevo, gdje obavljaju svoju funkciju, a kalcij je sastavni dio enzima amilaze, pa je nužno da ga unosimo dovoljno u organizam. S obzirom na to koju količinu magnezija i kalcija DONAT sadrži, njegova uloga u tim procesima zaista je neupitna'', objašnjava Aralica Tušak.
Poznato je da magnezij sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija u našem tijelu i ima brojne funkcije u našem tijelu. Osim onih dobro poznatih, poput utjecaja na mišićne grčeve, opuštanje ili smanjenje umora i iscrpljenosti, magnezij ima važnu ulogu i u probavnim procesima.
''Magnezij pogoduje opuštanju Oddijeva sfinktera, glatkog mišića koji regulira otpuštanje žuči i enzima gušterače u tanko crijevo, što je od velike važnosti za procese probave i apsorpcije hranjivih tvari. Ako hrana nije dobro probavljena, tada tijelo neće moći iskoristiti hranjive sastojke iz hrane'', kaže Aralica Tušak i dodaje kako stručnjaci smatraju da preporučeni dnevni unos magnezija za odrasle treba biti 375 mg, ali postoje uvjeti u kojima su potrebe za njim povećane. Dijabetičari, osobe koje imaju povećanu potrebu za magnezijem, poput djece i trudnica, sportaši, osobe koje konzumiraju previše alkohola – u tim je situacijama magnezija potrebno i više.
''Magnezij možemo dobiti raznolikom i uravnoteženom prehranom, no tijelo apsorbira magnezij iz vode lakše od magnezija iz hrane. Magnezij iz mineralne vode odmah je dostupan tijelu i vrlo se brzo uključuje u metaboličke procese. U mineralnoj vodi magnezij se nalazi u slobodnom obliku, ali i vezan za sulfate. Upravo magnezijev sulfat, u dovoljnoj količini potiče probavu i podržava normalan rad probave'', objašnjava Kristina Aralica Tušak i preporučuje DONAT, prirodnu mineralnu voda koja potiče probavu i blagotvorno djeluje na tijelo zbog jedinstvene kombinacije minerala. Pola litre Donata dnevno uz uravnoteženu prehranu i zdrav način života pruža veliku podršku normalnom radu probavnog sustava.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom DONAT po najvišim profesionalnim standardima.
