Alzheimerova bolest je progresivna i vaša voljena osoba može u početku imati blage simptome koje je teško otkriti. Također je važno napomenuti da neki problemi s pamćenjem, poput gubitka ključeva ili privremenog zaboravljanja imena, mogu biti normalan dio starenja. Dakle, ključna je dijagnoza stručnjaka.
Alzheimerova bolest razlikuje se po tome što, osim problema s pamćenjem, uzrokuje promjene u ponašanju i pad mentalnih sposobnosti, uključujući prosuđivanje i rasuđivanje. Obilježavaju je tri faze: rani, srednji i kasni, a simptomi se s vremenom pogoršavaju.
Na kraju osobe s Alzheimerovom bolešću možda više neće prepoznavati svoju obitelj i prijatelje i trebat će im pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput odijevanja ili korištenja kupaonice. Alzheimerova bolest može biti vrlo bolno iskustvo, ne samo za one koji žive s njom već i za njihove prijatelje i članove obitelji, od kojih mnogi postanu njegovatelji.
Nemogućnost komuniciranja s voljenom osobom na isti način na koji su to nekada činili i promatranje njezine promjene može biti izuzetno teško.
Kako možemo bolje komunicirati s našim voljenima kako bismo ostali povezani s njima?
Carolyn Fredericks, neurologinja s Yalea koja se specijalizirala za kognitivna i bihevioralna stanja, daje nekoliko primjera kako se što bolje nositi s tim i kako komunicirati s oboljelima.
1. Ne privlačite pozornost na propuste u pamćenju
Tijekom ranih faza većina ljudi ima dosta uvida u ono što se događa s njihovim pamćenjem, kaže dr. Fredericks.
Obično je njihova društvenost netaknuta. Ako vodite ležeran razgovor s nekim tko ima ranu fazu Alzheimerove bolesti, možda nikada nećete znati da postoji problem s pamćenjem jer će pažljivo izbjegavati određene detalje. Ako spomenete nešto čega se ne sjećaju, pristojno će kimnuti i reći nešto općenito.
No to ne znači da nisu zabrinuti zbog svojih problema s pamćenjem. Za njih može biti vrlo bolno svaki put kad primijete vlastiti propust. Stoga će privlačenje njihove pozornosti na to kada ne mogu ništa samo učiniti da se osjećaju loše. Nije da se tvrdoglavo odbijaju prisjetiti onoga što ste im rekli prije nekoliko minuta.
Dakle, ako vaša voljena osoba ponovi pitanje na koje ste upravo odgovorili, najbolje je ponašati se kao da to čujete prvi put. To je njihova stvarnost, a to je da se ne sjećaju mnogih stvari koje su se nedavno dogodile. Ako pak, primjerice, vjeruje da netko provaljuje u njihov dom i krade njihove stvari jer im stalno gubi trag, umjesto da im kažete da je to smiješno, recite: Sigurno je teško biti uplašen da će ti netko ukrasti torbicu, ali evo je – tu je. Sada smo zajedno i sa mnom si na sigurnom.
Potom prebacite razgovor na drugu temu.
2. Pitajte ih o davnim sjećanjima
Alzheimerova bolest mnogo više utječe na kratkoročno nego na dugoročno pamćenje. Dugoročno pamćenje često uopće nije pogođeno sve do kasne faze bolesti.
Nemojte zaboraviti brinuti se o sebi. Ako je potrebno, potražite psihološku pomoć.
Imajući to na umu, umjesto da pitate voljenu osobu što je ručala tog dana, razmislite o razgovoru o njezinim uspomenama iz djetinjstva. To može biti vrlo zabavno i dobar način za prikupljanje obiteljskih priča i sjećanja.
3. Razmotrite umjetničke radionice
Često ljudi zadržavaju svoje umjetničke sposobnosti dok bolest napreduje. Neki čak postaju i kreativniji. Zato je dobro što ranije uključiti osobu u takve aktivnosti.
To može biti nešto jednostavno poput aranžiranja cvijeća ili bojenja, ili složeno poput slikanja ili izrade skulpture. Ti dijelovi mozga ne bivaju zahvaćeni vrlo rano, a čak i tijekom uznapredovale Alzheimerove bolesti ljudi mogu pronaći utjehu u slušanju glazbe ili sudjelovanju u određenim umjetničkim aktivnostima.
4. Potaknite tjelesnu aktivnost
Dok je poznato da redovita kardiovaskularna tjelovježba smanjuje nečiji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, manje je poznato kako može pomoći nekome s tom bolešću.
Pomaže raspoloženju, pomaže ljudima da bolje spavaju, pomaže kardiovaskularnom zdravlju i njihovu cjelokupnom zdravlju.
I to ne mora biti sudjelovanje u teškim treninzima. Dovoljno je hodanje, aerobik u vodi, ples i slično. Važno je da vježba bude kombinirana sa socijalizacijom.
5. Napravite planove kako zaštititi svoju voljenu osobu
Dobra je ideja ostati korak ispred bolesti voljene osobe u smislu planiranja.
Možda mislite da im ne treba nikakva pomoć kod kuće, ali za slučaj da je trebaju, kako bi izgledalo da netko od povjerenja, poput njegovateljice, dolazi svako jutro na tri sata da ih pazi? Koje bi bile životne implikacije toga? Koje bi bile financijske implikacije toga? Samo pripremite taj plan za trenutak kada vam zatreba.
Često predstavljaju opasnost i (ne)sigurnost u domu, a rizici mogu uključivati ostavljanje uključene pećnice ili ostavljanje širom otvorenih vrata. Za sve to trebate imati spremna rješenja. Iako vam u ovom trenu možda ne trebaju, u uznapredovaloj fazi bolesti to će biti itekako potrebno.
