1. Osim na domaćoj, već godinama ste prisutni i na svjetskoj modnoj sceni, stoga nam iz prve ruke možete reći u kojem smjeru ide hrvatska moda i bojimo li se biti modno drugačiji?
Radije bih koristila termin hrvatska modna scena, nego hrvatska moda, budući da u Hrvatskoj još ne postoji krovna institucija koja bi okupljala sve one koji čine nacionalni modni korpus, kao što to ima većina zemalja u EU pod nazivom nacionalnih modnih komora.
Uza sva višegodišnja nastojanja pojedinaca, osim deklarativnih podrški institucija, ništa značajno se nije dogodilo u smislu uspostave sustava koji bi omogućio stvarnu suradnju dizajnera, industrije i trgovine.
Usprkos tome, kao i činjenici da je modna industrija gotovo potpuno uništena, a trgovine zapanjujuće nezainteresirane za modne proizvode domaćih dizajnera, modna scena je vrlo živa. Modne prezentacije su na produkcijski vrlo visokoj razni, dizajneri sve profesionalniji i sve više profiliranih autorskih rukopisa.
Najvažnije je otkriti koji temeljni krojevi nam dobro pristaju
U tom smislu vidim i jedino ispravni put razvoja mode u Hrvatskoj. Kreativnost, posebnost i profesionalnost su jedini pravi aduti za ucrtavanje svog mjesta na globalnoj modnoj karti.
>> Ivica Skoko: 'Nije dovoljno biti zaluđen krpicama, jer moda je debela knjižurina'
2. Modeli čistih linija i izrazite elegancije čine okosnicu svake vaše modne linije, čime se vodite i što vas inspirira u kreiranju kolekcija?
Kad radim pret-a-porter kolekciju, sve počinje odabirom tkanina. Tkanine biram posebnom pažnjom i strašću, jer one čine bazu kolekcije. Vode me moj instinkt i senzibilitet, kako vizualni, tako i taktilni. Moraju me privući, moram ih poželjeti.
Otpočetka imam sliku kolekcije u obrisima, ne dokraja definiranu i ne počinjem raditi dok se dobro ne upoznam s materijalima koje sam odabrala. Prevrćem ih na sve moguće načine, kako bih im upoznala 'dušu' i otkrila u kakve se konstrukcijske zahvate mogu upustiti u dizajniranju.
U dizajniranju pret-a-porter kolekcija koje su predviđene za umnažanje, kreativnost je disciplinirana funkcionalnošću.
Dakle, svaka ideja mora funkcionirati u upotrebi, a tehnološka rješenja izrade moraju biti definirana u svakom detalju, nema slučajnosti.
Najviše se bavim konstrukcijom i modeliranjem forme što me doista veseli. Ne bavim se dekoracijom, jer dekorativni elementi proizlaze iz same konstrukcije. Poštujem tijelo i želim da se u mojim modelima žene dobro osjećaju.
3. Što biste savjetovali ženama, u koje komade odjeće se isplati ulagati i što svaka modno osviještena dama mora imati u svom ormaru?
Kaput, baloner, mala haljina, odijelo, crni sako, nekoliko suknji, šalova, sve to od vrhunskih tkanina. Kaput i baloner ne smiju biti strogo klasičnog kroja, jer je su dosadni i uvijek izgledaju 'od prije deset godina'.
Trebaju biti posebni, ali ne pretjerano. Također bi dodala kašmir vestu, bijelu košulju od finog pamuka i svileni kimono. Jedan gornji jako posebni dizajnerski komad, nešto između veste, šala i kratke pelerine, koji se nosi zimi i ljeti, danju i uvečer, koji se obožava i ostavlja u nasljeđe. Torbe i cipele, posebna su priča.Ključ je u pronalaženju ravnoteže između zamamnog zova sirene zvane trend i potrebe za osobnom različitošću
4. Koje smjernice možete istaknuti kao osnove za izgradnju osobnog modnog stila današnjih mladih žena i smatrate li da se Hrvatice dobro odijevaju?
Najprije treba stati pred ogledalo i dobro se pogledati, upoznati svoje tijelo. Najvažnije je otkriti koji temeljni krojevi nam dobro pristaju, kao i koji tip odjeće najviše trebamo s obzirom na način života.
Nekritično slijeđenje trendova sigurno neće pomoći stvaranju stila, kao ni oponašanje nekog idola ili bilo koga drugog. Stil ne čini samo odijevanje, nego i ponašanje i svjetonazor. Zato se tijekom života i mijenja, ali uvijek treba imati na umu da je upravo stil ono što nas razlikuje od drugih i čini prepoznatljivim i zanimljivim.
Stoga je pitanje odluke svake osobe želi li se utopiti u masi kakva god ona bila ili imati identitet. To nikako ne znači da treba pod svaku cijenu biti različit i egzaltirano odskakati. Ključ je upravo u pronalaženju ravnoteže između zamamnog zova sirene zvane trend i potrebe za osobnom različitošću.
Žene u Hrvatskoj je teško u odijevanju općenito opisati, jer primjećujem da postoje nekakvi lokalni trendovi, a u Zagrebu čak i kvartovski. To već samo po sebi govori da nisu dobro odjevene, jer ono što dobro stoji jednoj sigurno nije dobar recept za ostale.
Nažalost, primijetila sam nemali broj naročito mlađih žena koje su odjevene kao da same sebe žele kazniti ističući na sebi nešto što bi trebalo najmanje isticati. A onda postoje u manjini izvrsno odjevene žene s puno stila. Sigurno na tako velike razlike utječe i ekonomska kriza, ali i općenito srozavanje dobrog ukusa u mnogim društvenim segmentima.
5. Koje boje i stilovi prevladavaju u vašoj kolekciji za sezonu proljeće/ljeto 2013. i čime ste bili inspirirani prilikom dizajniranja nove kolekcije?
Mojom novom kolekcijom prevladavaju pješčane boje i to u njegovim nijansama od mokrog do suhog, neke u kombinaciji s plavim, više tonova sive, a sve povezano crnim.
Linije su čiste, čitkih konstrukcija, ali razigrane višestrukim preklopima ili nabiranjem.
Prirodne tkanine, najviše pamuk i lan različitih su tekstura kao i površinskih obrada. Jedne su prugasto reljefne, druge 'zgužvane' teksture, a neke potpuno glatke s različitim premazima od mat do polu sjajnog metalnog efekta. Neke su tkanine dvostrano obojane, što sam iskoristila u dizajniranju i postigla dinamičnost.
Površine tkanina kao i forma većine modela, asocira na pijesak oblikovan valovima. Impresija te slike bila mi je vodilja u oblikovanju kolekcije.
