Društvene mreže odavno nisu samo platforme za razmjenu poruka i fotografija. One oblikuju način na koji doživljavamo svijet, filtrirajući sadržaj kroz nevidljive algoritme koji odlučuju što ćemo vidjeti, a što ostaje skriveno. Poseban problem pritom predstavljaju tzv. informacijski baloni – zatvoreni krugovi istomišljenika i sličnih sadržaja – u kojima mladi sve češće odrastaju, često nesvjesni da dobivaju tek jedan iskrivljen pogled na stvarnost.
Problemi s algoritmima
Za generacije koje odrastaju uz pametne telefone društvene mreže nisu samo prostor zabave nego i glavni izvor vijesti, znanja i stavova. No, algoritmi koji upravljaju tim mrežama često guraju korisnike u informacijske balone, potičući isključivo sadržaj koji potvrđuje njihove postojeće stavove. Za mlade, koji još formiraju identitet i mišljenje o svijetu, to može imati dugoročne posljedice – od narušenog kritičkog razmišljanja do osjećaja izolacije.
Doživljaj mladih
Kako mladi doživljavaju ulogu algoritama na društvenim mrežama – vide li ih više kao korisnu pomoć ili kao oblik manipulacije? Pitali smo to 21-godišnjeg studenta Filozofskog fakulteta Adrijana Vuicu Markovića.
"Mislim da u kontekstu mladih algoritam pleše između tih dviju kategorija, ovisno o tome radi li algoritam po afinitetima osobe ili radi protiv njih. Često se događa da algoritmi ne šalju samo ono što mi želimo, već šalju i nešto što bismo kontekstualno 'mogli željeti', kao i nešto što bi algoritam htio da mi želimo, gdje se stvara problem i averzija prema algoritmima na društvenim mrežama", kaže Adrijan.
"Mišljenje ostane neizazvano"
Dodaje da je nemoguće ne primijetiti da mu društvene mreže serviraju sadržaje koji odgovaraju njegovim stavovima i interesima. "Ne mogu reći da se moje mišljenje nužno konstantno izmjenjuje, možda ga nekad izazove, međutim često se događa da sadržaj koji mi se hrani bude sličan ili identičan mojem osobnom stavu o određenoj temi, zbog čega mi se često događa da moje mišljenje ostane neizazvano", objašnjava.
Naš sugovornik kaže da algoritmi daju validaciju mišljenjima kroz slanje istovrsnog sadržaja ljudima za koje smatraju da će se s takvim sadržajem poistovjetiti. "Za taj pristup ne bih nužno rekao da je bez pozitive jer u svakom slučaju istovrsnost stavova i mišljenja ne znači nužno da su argumenti identični - algoritam nekad može pomoći u tome da se za sličnu tezu stvore novi argumenti, nove ideje i rješenja. Nekad se, ipak, tolika validacija argumenata manifestira u obliku isključivosti prema drugim perspektivama. Takav pristup nije nužno povezan s algoritmom, fiksacija na samo isključivo vlastite idejne obrasce postoji otkad je čovjeka te ne mislim da algoritam nužno radi ogromnu promjenu u takvom mehanizmu", ocijenio je Adrijan Vuica Marković.
Kako utječu na mentalno zdravlje?
Adrijan kaže da ne može dati kompletno siguran odgovor na pitanje kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje i osjećaj pripadnosti mladih generacija. "Kao prvo, smatram da jednako kao što može biti nevjerojatno destruktivno, digitalni svijet može biti isto tako krajnje konstruktivan, može omogućiti ljudima da se pronađu u obliku interesa, socijalno, čak da si i osiguraju karijeru. Također, postojanje nekog općeg efekta na populaciju bit će jasnije vidljivo u budućnosti, a do tad, s obzirom na to da su društvene mreže vrlo očito dvosjekli mač, smatram da je najbolje prepustiti individui da odluči kako društvene mreže njega oblikuju", podcrtava ovaj 21-godišnjak.
Što bi trebalo promijeniti?
Smatra da se vrlo malo mladih osvrće na negativne strane algoritama. Ne misli da mladi nisu toga svjesni, samo su potencijalno uvjereni da je algoritam ovdje da služi nama, a ne da se nama pomoću njega manipulira. Što bi trebalo promijeniti u obrazovanju, medijima ili regulativi kako bi mladi izašli iz informacijskih balona i dobili širu sliku svijeta? "Mislim da se od tri navedene kategorije može promijeniti jedino obrazovanje, jedino razvitak svijesti o štetnosti echochambera. S obzirom na to da je medijima algoritam u interesu te da je nemoguće ogromne mašinerije i korporacije odviknuti od profita, onima kojima osobito smetaju personalizirani algoritmi te koji razumiju kako rade trebali bi objasniti to ostalima koji kasnije mogu kritički djelovati", rekao je.
Jesu li mladi svjesni?
Na pitanje jesu li mladi uopće svjesni opasnosti informacijskih balona, Vuica Marković kaže da su mladi svjesniji toga da ih društvene mreže hrane personaliziranim sadržajima koji im oblikuju mišljenje više nego stariji, upravo zato što više vremena u takvim algoritmima provode. Sigurno, kaže, postoji nesvjesnih pojedinaca u svakoj dobnoj skupini, međutim misli da se "klince" puno više na to upozorava, što dovodi do veće svjesnosti.
Poruka mladima
"Provjeravati izvore, biti na društvenim mrežama onoliko koliko mislimo da je zdravo te biti mentalno uključen pri konzumaciji sadržaja", njegova je poruka mladima.
Algoritmi neće nestati, a informacijski baloni teško će puknuti sami od sebe. Upravo zato mladi moraju učiti kako kritički promišljati sadržaj koji konzumiraju jer svijet na ekranu nije uvijek svijet kakav doista jest. Algoritmi su tu da filtriraju, ali na nama je hoćemo li dopustiti da filtriraju i našu stvarnost.
* Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
