Zašto nam se to događa i kako to popraviti?
Evo objašnjenja Lise Genove, neuroznanstvenica i autorice bestselera Remember: The Science of Memory and the Art of Forgetting, čiji je TedTalk prikupio više od tri milijuna pregleda.
Naša su osjetila izložena mnogim informacijama, emocijama i jeziku, kaže ona. Ako smo budni 16 sati dnevno, to je mnogo sekundi gledanja, slušanja, mirisanja, osjećanja.
Vaš mozak prima sve ono što opažate i na što obraćate pozornost, i to prevodi na neurološki jezik. Ta informacija, koja se pohranjuje i postaje aktivna na različitim mjestima u vašem mozgu, sada postaje utkana u obrazac neurološke aktivnosti i stvara neuronski krug. Taj obrazac moramo moći vratiti. Ako se želimo prisjetiti čega, moramo biti u stanju ponovno aktivirati neuronski krug. I to je iskustvo sjećanja.
Zašto onda zaboravljamo gdje smo stavili ključeve, jesmo li isključili uređaj iz struje ili da smo dogovorili kavu s prijateljicom?
Postoji mnoštvo razloga zbog kojih bismo mogli imati problema s ponovnim aktiviranjem neuronskog kruga koji Genova opisuje.
Neki od njih imaju veze s našim nakrcanim danima, prelaskom s jednog zadatka na drugi dok također držimo oči na svojim telefonima, djeci i poslovima i razmišljamo o svom popisu za kupovinu.
Mislimo da smo puno bolji u obavljanju više zadataka više nego što zapravo jesmo.
Tu je i aspekt nedovoljnog kretanja, premalo sna i neodgovarajuće prehrane tijekom dužeg perioda. Gubitak pamćenja u starosti nešto je sasvim drugo, nevezano za ovu temu.
No budemo li djelovali proaktivno, itekako možemo smanjiti svoje probleme s kratkoročnim pamćenjem, a savjete koje donosimo u nastavku preporučuje neuroznanstvenica.
1. Koristite znakove oko sebe
Jeste li se kada našli u situaciji da ste se smjestili u krevet i željeli čitati knjigu, a tada shvatili da ste naočale ostavili u kuhinji? Međutim, kada ste došli u kuhinju, više niste znali što vam treba.
Naše kratkoročno ili radno pamćenje zadržava informacije samo 10 do 15 sekundi.
Kada ste u spavaćoj sobi, znakovi su tu – knjiga vam je na noćnom ormariću, noć je, krevet vam je spreman – ali dođete do kuhinje, a okolni znakovi su hladnjak i kuhalo za čaj na štednjaku. I mogli biste pomisliti: 'Jesam li došao u kuhinju zato što sam gladan ili sam htio čaj?' Jer signali, okolno okruženje, šalju vašu neuronsku aktivnost niz staze koje vode do obroka ili čaja, a tamo nema ničega što bi pokrenulo sjećanje na ono što ste namjeravali dobiti.
Dakle, kada vam se to dogodi, ako se pojavite u sobi i ne znate zašto ste tamo, vratite se u prethodnu sobu - čak i u mislima. Osvrnite se na znakove koji su tamo i prisjetit ćete se onoga po što ste došli.
2. Obraćajte pažnju
Pažnja je zlatna karta sjećanja, kaže Genova. To je prvi bitan sastojak u sjećanju bilo čega što je prošlo sadašnji trenutak. Iako zvuči jednostavno, ovo često ne koristimo, a onda pomislimo da smo nešto zaboravili. No nismo zaboravili, nego zapravo nikad nismo stvorili sjećanje ako nismo obratili pozornost, kaže ona.
Zato se ne možemo sjetiti gdje smo ostavili ključeve od auta – jer nismo obratili pozornost dok smo možda dan ranije izuvali tenisice i nonšalantno ih odložili na ormarić (ako to nije mjesto na koje ih stalno odlažemo.
Predlaže se da zato obraćate pozornost na to, pa makar samo izgovaranjem. Izgovorite: Odlažem ključeve na ormarić.
Tako ćete svom slušnom korteksu dati priliku za upijanje informacija.
3. Zapisujte
Koliko ste samo puta čuli da pametni ljudi zapisuju? Ta se rečenica ne koristi bez razloga.
Prilikom zapisivanja uključeno je više osjetila. Ako o mozgu razmišljamo kao o neuronskoj mreži, što je više točaka vezivanja za sjećanje, to imate više mogućnosti da mu kasnije pristupite.
Dakako, iako je bolje zapisati makar i na mobitel nego nigdje, primjerice popis za trgovinu, bolje je to učiniti rukopisom.
Naše kratkoročno il iradno pamćenje zadržava informaciju 10 do 15 sekundi.
4. Koristite vizualno povezivanje
Ako želite zapamtiti da u 14 sati imate dogovorenu kavu, a niste ljubitelj zapisivanja i korištenja podsjetnika na mobitelu, možete vizualizirati osobu s kojom se nalazite kako drži šalicu kave i sjedi na vrhu sata koji pokazuje 14. To pomaže učvršćivanju misli pozivanjem različitih osjetila.
Slična tehnika mogla bi vam pomoći da zapamtite imena ljudi ako ih povežete kada ih, recimo, sretnete na zabavi: Marko ima naočale, Vesna nosi haljinu na točkice…
5. Podijelite neku informaciju u više dijelova
Ovo je taktika koju često predlažu stručnjaci u području pamćenja: što god pokušavate zapamtiti, podijelite to u dijelove informacija. Lakše možete zapamtiti niz brojeva (recimo, 5-6-8-7-4-2-2) kao grupe (56-87-422).
To možete primijeniti i u trgovini ako svoj mentalni popis grupirate u redove:
mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, jaja)
voće i povrće (bobičasto voće i šparoge)
kruh (peciva i pšenični kruh)
higijena (maramice, ulošci, pasta za zube).
