Jeste li jedna od onih osoba koja online shopping obavlja u privatnosti, a termine dostave prilagođava suprugovim smjenama na poslu? Ako je odgovor potvrdan, vjerojatno imate financijski problem. To je samo jedna sitnica u velikoj temi kao što su zajedničke financije. Novac je prečesto još uvijek tabu-tema, a zaista ne bi trebala biti.
Odluka o raspodjeli troškova može biti individualna za svaku obitelj ili zajednicu, dokle god su pravila svima jasna. Međutim, istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da to kod mnogih nije tako. Više od trećine parova nije upoznato s financijama osobe s kojom stupaju u brak, potvrđuje kampanja Glasno o novcu koja se bazira na rezultatima jedinstvenog istraživanja Addiko banke iz 2024. godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta MASMI na reprezentativnom uzorku od više od 500 ispitanika.
• 50 % parova nije dogovorilo zajednički pristup financijama prije braka ili suživota
• 38 % nije bilo upoznato s financijskom situacijom svojeg partnera
Izbjegavanje razgovora o novcu između parovima jača nesuglasice
Ako situacije između parovima nisu jasne, sigurno će se pojaviti nesuglasice u vezi načina na koji se sredstva troše ili štede. Neusklađeni ciljevi, kako podijeliti troškove i kako se općenito nositi s novcem trebale bi biti teme o kojima se transparentno razgovara.
Postoje i situacije u kojima jedan partner ima skrivene dugove ili financijske obveze koje nisu podijeljene s drugim partnerom. Takve tajne mogu ozbiljno narušiti povjerenje u vezi jer drugi partner može osjećati da je prevaren ili izigran.
U nedostatku razgovora o novcu može doći i do toga da je jedan partner preopterećen financijskim obvezama ili da mora donijeti sve financijske odluke bez podrške drugog partnera. Time se stvara napetost i smanjuje emocionalna povezanost u vezi. Također, slabi i međusobna podrška, a tada su poljuljani temelji zdravog odnosa.
Jesmo li ravnopravne kad je riječ o novcu?
Bez da se udubimo u brojna istraživanja koja se na godišnjoj bazi redovito objavljuju, znamo da je odgovor na to pitanje negativan. Financijsku neravnopravnost prema spolu još možemo vidjeti (i osjetiti) prečesto. Ima pozitivnih primjera, mnoge tvrtke slijede ili tek uvode direktivu Europske unije o transparentnosti plaća koja obvezuje tvrtke da izvještava o razlikama u plaćama između spolova. Samim time, pokušavaju te razlike i umanjiti ili ih potpuno eliminirati.
Pozitivne rezultate te direktive tek ćemo osjetiti jer je Hrvatska još u fazi prilagodbe, ali pozitivni pomaci već su vidljivi. Addiko banka dala je podršku iznimnim ženama predstavljenih u projektu portala Zadovoljna.hr Osam lica, osam inspiracija povodom Dana žena.
„U Addiko banci smo već drugu godinu zaredom nositelji Equal Pay Champion certifikata za trud jer kontinuirano radimo u cilju anuliranja razlike u plaći među spolovima i nastojimo financijski osnažiti žene, mlade, djecu i ostale građane da u budućnosti budu sposobni donositi odgovorne financijske odluke i da glasno govore o novcu“, rekla je Katarina Kantolić, menadžerica korporativnih komunikacija u Addiko banci.
No zašto je ikada došlo do toga da plaća muškarca i žene, za isti posao, nije jednaka?
Ne postoji jednostavan odgovor na to pitanje, ali dio je odgovornosti možda u tome što problem da problem postoji i u privatnim životima pojedinaca pa se nekako preslikao i na poslovno okuženje. Spomenuti podatak da polovica parova nije dogovorila zajednički pristup financijama prije braka ili suživota može znatno komplicirati odnos između dvoje ljudi. Ako je tako u braku, zašto ne bi bilo i na poslu?
Osjećaj srama i zavisti i novac?
71 % ispitanika prepoznaje tabu u razgovoru o novcu te ga povezuje sa sramom i zavišću.
Kakve veze imaju sram i novac?
Ako nam je neugodno razgovarati o novcu, kako onda možemo znati što bi našem poslodavcu ili partneru bilo bolje ili prihvatljivije. Sramimo se govoriti o novcu jer je u mnogim kulturama i društvima važnije da ispadnemo skromni i diskretni u vezi s novcem. Razgovori o plaćama među kolegama poslovna su tajna, a razgovori o plaći s prijateljima i obitelji ponekad, neopravdano, smatraju se nepristojnima jer se povezuju s pokazivanjem statusa.
Znamo li dovoljno?
Nedostatak komunikacije u obitelji o novcu i nedostatak financijske pismenosti tijekom djetinjstva i rane mladosti uzrokuje nelagodnost pri razgovoru o novcu u odrasloj dobi. Mnogi ljudi nemaju dovoljno znanja o financijama, pa se osjećaju nespretno razgovarati o novcu jer ne žele izgledati neinformirani. Osim toga, novac i financijska pitanja mogu biti komplicirani i mnogima izazivati osjećaj zbunjenosti, a time i srama.
Posuđivanje novca je tabu-tema
Ako posudimo novac nekomu, okolina nas može smatrati privilegiranima ili bahatima, a ako ne želimo posuditi ili ne možemo, okolina nas može smatrati nesposobnima ili neuspješnima. Takvo razmišljanje, nažalost, dovodi do toga da se o novcu premalo javno govori, a zbog toga nema pomaka na bolje. Ipak, istraživanje je otkrilo da među Hrvatima postoji 61 % onih koji smatraju da bi donosili bolje financijske odluke kada bi češće razgovarali o novcu, no samo 36 % to čini redovito.
● 43 % Hrvata s roditeljima razgovara o financijama i planiranju starosti
● 68 % roditelja želi djecu educirati o upravljanju novcem, ali ih svakodnevne obveze u tome sprječavaju
● 32 % Hrvata razgovara s prijateljima o dugovima, a 44 % raspravlja o ulaganjima
Kako bi odgovorila na izazove hrvatskog društva otkrivene istraživanjem, Addiko banka osmislila je devet početnih tema za razgovor o novcu. S jedne strane, oni služe kao vodilja kroz osobne financije te, s druge strane, kao konkretna tema za raspravu s obitelji, prijateljima, kolegama ili partnerima:
1. Razgovarajući o novcu stvaramo nova znanja!
2. Za savjete o novcu prvo se obraćamo bliskim osobama (možda nas iznenade)!
3. Nikad nije prerano, s djecom možemo razgovarati o novcu već od treće godine!
4. Nije svaki dug loš dug.
5. Kredit dižemo samo ako time dugoročno poboljšavamo kvalitetu života.
6. Ne dižemo kredit ako već dugujemo više od trećine naših prihoda.
7. Počinjemo štedjeti odmah: danas je bolje nego sutra!
8. Stvaranje kriznog fonda prvi je korak u štednji.
9. Krizni fond trebao bi pokrivati najmanje tri mjeseca redovnih životnih troškova.
Trebamo li biti glasni o novcu?
Da.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Addiko po najvišim profesionalnim standardima.
