Igra je najekspresivniji oblik dječje aktivnosti. Djeca, ali i odrasli, kroz igru mogu istraživati i razvijati svoju kreativnost te spoznavati dijelove sebe koji najčešće ne prevladavaju u svakodnevici.

Iako se je razvijanje mašte i kreativnosti putem igre donedavno pripisivalo u najvećoj mjeri aktivnostima crtanja, slikanja, igrama plastelinom i drugim materijalima, sve veći razvoj digitalizacije te imperativ digitalne pismenosti nametnuo je pitanje doprinosa digitalnih igara.

Smatra se kako je kreativnost, odnosno kreativno razmišljanje pri uporabi tehnologija u svrhu kreiranja sadržaja jedan od preduvjeta digitalne pismenosti. No zanimljivo je kako studija profesorice psihologije na državnom sveučilištu američke savezne države Michigan, Linde Jackson, otkriva kako su djeca koja igraju digitalne igre zapravo kreativnija. Studijom koja je obuhvatila gotovo pet stotina dvanaestogodišnjaka autorica zaključuje kako učestalo igranje digitalnih igara rezultira povećanom kreativnošću u aktivnostima poput crtanja ili pisanja priča.

Studija autorice Michele Ott s Instituta za obrazovnu tehnologiju Nacionalnog vijeća za istraživanje u Italiji, također se bavi pitanjem kreativnosti, i načinima na koje se kreativnost može poticati. Oslanjajući se na dugoročni projekt istraživanja u području učenja potaknutog igranjem digitalnih igara, studija opisuje metodologiju usvojenu tijekom eksperimenata na terenu izvedenih s ciljem razvijanja kreativnosti u male djece. Rezultati studije potvrđuju hipotezu kako digitalni alati mogu doprinijeti njegovanju kreativnosti. Zapravo, analiza raspoloživih podataka pokazala je kako su se tijekom trogodišnje studije kreativne sposobnosti i stavovi učenika znatno povećale, posebno one koje su se odnosile na donošenje originalnih strateških rješenja vezanih uz postojeće digitalne igre.

Kako je navedeno u Priručniku za učitelje: Digitalne igre u školama, pisanog u okviru projekta
Igre u školama u izdanju European Schoolneta koji je počeo u siječnju 2008. i završio u lipnju 2009., digitalne igre imaju nekoliko implicitnih obrazovnih prednosti. One mogu razvijati kognitivne, spacijalne i motoričke vještine. Mogu se koristiti za poučavanje činjenica (npr. znanje, prisjećanje, mehaničko učenje ili memoriziranje), principa (npr. veza između uzroka i posljedice), te kompleksno rješavanje problema, kako bi se povećala kreativnost ili osigurali praktični primjeri koncepata i pravila koje bi bilo teško ilustrirati u realnosti.

Iako je sasvim jasno kako digitalne igre ne mogu zamijeniti tradicionalnu nastavu, unatoč tomu, one mogu značajno pridonijeti uključenosti i motiviranosti djece.
 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju