Njegovo latinsko ime glasi Tropaeolum majus, a u narodu je poznat i pod imenom kapucinka (capuchinha). Prirodno raste u Južnoj Americi, preciznije, Peruu, Brazilu i Meksiku, a svoju je popularnost stekao s trendom jestivog cvijeća u gastronomiji. Ako ste kad vidjeli primamljive tanjure ukrašene šarenim cvijećem, to je, vjerojatno, bio dragoljub.
Osim ljepote na tanjuru kojom može doprinijeti, sve je veći broj istraživanja o potencijalnim pozitivnim učincima dragoljuba na ljudsko zdravlje, piše Kreni Zdravo. Primjerice, pomaže osobama koje boluju od astme, a i dobar je saveznik u borbi protiv urinarnih infekcija.
Postoji oko 80 vrsta dragoljuba, a na našim je prostorima najpoznatiji puzavi dragoljub pa najljepše izgleda u visećim teglama na balkonima. Njegovi mirisni cvjetovi mogu biti žuti, narančasti, crveni te smećkasti, a krasi ih pet latica.
Uzgoj dragoljuba je jednostavan, a u nastavku možete pronaći nekoliko savjeta kako da i u vašem vrtu zaživi u svom punom sjaju.
- Dragoljub se često preporučuje početnicima jer se radi o sasvim nezahtjevnoj biljci. Najbolje mu paše siromašno tlo, toplina i sunce, a osim u posudama na balkonu, odlično izgleda i u vrtu gdje će provlačiti oprašivače.
- Treba ga češće zalijevati tijekom vrućih mjeseci, ali treba voditi brigu o tome da se tlo potpuno osuši između zalijevanja.
- Najbolje vrijeme za sadnju dragoljuba je proljeće, a nećete pogriješiti niti ako ga posadite u rano ljeto.
- Svaki dio dragoljuba je jestiv, ali najviše se koriste njegovi cvjetovi paprenog okusa. Prije jela treba ukloniti tučak i prašnike, a možete ga kombinirati u salatama. Zanimljivo je da se dragoljub kroz povijest koristio kao zamjena za papar.
Kad se priroda zaigra: 15 najljepših cvjetova na svijetu
