Svi je tražimo. Neki je pronađu vrlo rano u životu, dok drugi i u poodmakloj životnoj dobi smatraju da je nikada nisu iskusili. Dakako, riječ je o toliko željenoj sreći.
Kako nam kaže psihologinja Irena Šestak, sreća se u psihologiji definira kao mentalno ili emocionalno stanje blagostanja popraćeno pozitivnim ili ugodnim emocijama koje se kreću u rasponu od zadovoljstva do intenzivnije radosti.
Što Hrvate čini sretnima?
U čemu pak Hrvati pronalaze sreću, zanima i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar koji upravo provodi istraživanje o toj tematici, a rezultate objavljuje u nekoliko navrata. Dok će oni konačni biti objavljeni u studenom na 26. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Svetom Martinu na Muri, već su rezultati prvih ispitanika dali naznake o onome što je Hrvatima važno.
Prvi rezultati pokazuju da su hrvatski građani relativno sretni i zadovoljni, da češće doživljavaju pozitivne nego negativne osjećaje te da najčešće koriste emocionalne strategije regulacije neugodnih raspoloženja, pojašnjava nam psihologinja Šestak rezultate istraživanja svojih kolega, dodajući kako građani Hrvatske kao najpozitivniji događaj u životu procjenjuju rođenje djeteta, a najočekivanijim životnim događajem procjenjuju završetak školovanja.
Sretne žene iz dana u dan
Dok su sve to veliki životni događaji za koje je razumljivo da u nama izazivaju osjećaj sreće, zanimalo nas je kako pronaći sreću u svakodnevnom životu. Zato smo uz pomoć spomenute psihologinje Irene Šestak napravili našu listu navika sretnih žena.
1. Važna su im iskustva, a ne materijalne stvari
Iako se mnogima možda čini da će biti sretni baš nakon što skupe novce za novi i bolji auto ili nakon što daju nekoliko plaća za dizajnersku torbicu, materijalno nije ono što čini sreću.
Dancima, koji se smatraju najsretnijom nacijom na svijetu, materijalno je sporedno.
Dakako, i oni troše zarađeni novac, no troše ga na iskustva. Jednako je tako sa sretnim ženama diljem svijeta. Nijedna materijalna stvar ne može nadomjestiti uspomene s putovanja, učenja nove vještine, doživljaja poput leta balonom ili udomljavanja napuštene životinje.
2. Zahvalne su za ono što imaju
Koliko ste puta čule da moramo biti zahvalni za ono što imamo? Naime, baš je to jedan od sastojaka recepta sreće. Čak i ako mislite da nemate ništa u svome životu na čemu biste bile zahvalne i mislite da će sreća doći kada diplomirate, kada se udate, kada se riješite svih dugova, kada dijete završi školovanje, kada se sve posloži i slično, razmislite ponovno.
Možda upravo kraj vas sjedi predivan pas kojem ste sve na svijetu. Možda imate divnu obitelj koja bi dala sve za vas. Možda ste savršenog zdravlja. Možda vas na radnome mjestu čeka najbolja kolegica na svijetu.
3. Ne uspoređuju se s drugima, ali ne prestaju sanjati
Ovo možda zvuči najteže, no sretne žene ne uspoređuju se s drugima. Bilo da je u pitanju vanjski izgled, karijera, udaja, majčinstvo ili nedostatak njega, sretne žene ili one koje nastoje to biti nikada se neće uspoređivati s drugima.
Nijedna materijalna stvar ne može nadomjestiti uspomene s putovanja, učenja nove vještine, doživljaja poput leta balonom ili udomljavanja napuštene životinje.
Jedino dopušteno uspoređivanje je ono sa samom sobom koje će nam omogućiti da pratimo vlastiti napredak. Zato je prirodno sanjati i težiti boljem, ali bi to trebalo biti isključivo na temelju uspoređivanja svog života s njegovom prethodnom etapom.
4. Daju si nove prilike
Čak i kada ne uspiju u svome naumu, kada sastanak pođe po zlu, kada dobiju koji kilogram viška ili ih jednostavno preplave obaveze majčinstva, sretne žene znaju da to nije kraj svijeta. Prespavaju to i idućeg dana kreću iznova.
5. Bave se tjelovježbom
Iako je mnogima sama pomisao na vježbanje vrlo mrska, fizička aktivnost oslobađa hormone sreće. Zato se nakon posjeta teretani, trčanja ili vježbanja u svome domu mnoge žene osjećaju mnogo zadovoljnije. Bolja tjelesna spremnost i bolje pristajanje odjeće samo su šlag na torti.
Svatko je kovač svoje sreće
Na koncu, kombinacija pravih sastojaka sreće ovisi o pojedincu i onome u što on odluči uložiti svoje vrijeme.
Svatko od nas zna što nas čini istinski sretnima. Svatko od nas zna s kime mu je ugodno u društvu, što nas veseli, a jednako tako znamo i što je upravo suprotno sreći. Ivo Andrić jednom je rekao: 'Čudno je kako je malo potrebno za sreću i još je čudnije kako nam često baš to malo nedostaje.'
Trebamo naučiti biti zadovoljni onime što imamo, ali i nastaviti ulagati u sebe, u nova iskustva, odnose s drugima, u male stvari koje nas vesele. Materijalne 'radosti' ne donose dugoročnu sreću, zaključuje Irena Šestak.
