Ako se često osjećate financijski nedovoljno, niste jedini. Osjećaj velike nesigurnosti u vlastitu financijsku situaciju sve je češći, osobito među mlađim generacijama. No žive li zaista bolje, ljepše i raskošnije baš svi oko vas ili samo oni ljudi čija videa gledate prije spavanja?
Na društvenim mrežama stalno gledamo slike odmora na egzotičnim destinacijama, savršeno uređenih stanova, skupih torbi i spontanih izlazaka i nesvjesno se uspoređujemo.
Čak i kada znamo ili se bar pokušamo podsjetiti na to da su ti trenuci pažljivo režirani, teško je ne zapitati se: Jesam li ja jedini koji si ovo ne može priuštiti?
Upravo iz tog sveprisutnog osjećaja proizašao je pojam financijska dismorfija, emocionalno stanje u kojem imamo iskrivljenu sliku o vlastitim financijama.
Kao i kod tjelesne dismorfije, ovdje ne vidimo realno stanje stvari, već vlastitu percepciju, često obilježenu pretjeranom štednjom, strahom od trošenja ili pak impulzivnom potrošnjom kako bismo se "uklopili".
Stalni pritisak da moramo biti što bolji
Stručnjakinja Courtney Alev s platforme Credit Karma objasnila je da je financijska dismorfija posljedica stalnog uspoređivanja s drugima, najčešće na internetu.
Prema istraživanju, čak 40 % mladih priznaje da su ušli u dugove samo da bi na društvenim mrežama izgledali kao da im ide sjajno. To uključuje kupnju stvari koje si zapravo ne mogu priuštiti, sve kako bi održali privid financijskog uspjeha.
Iako se može pojaviti kod bilo koga, najizraženija je kod pripadnika generacije Z i milenijalaca, koji su zbog odrastanja u digitalnom okruženju pod stalnim pritiskom da moraju biti bolji i živjeti što estetičnije i vrijedno zavisti.
Iako su ti pritisci tihi i nenametljivi, njihova snaga itekako je stvarna. Svaki luksuzni detalj koji vidimo kod drugih podsjetnik je na ono što mislimo da nam nedostaje. Čak i kad imamo stabilan prihod i kontrolu nad troškovima, osjećaj da "nemamo dovoljno" može duboko nagristi našu financijsku sigurnost.
Usporedbe su često suptilne, ali konstantne. Slike luksuznih večera, odmora i renoviranih stanova šalju poruku: Ovo je normalno, ovo si i ti trebaš moći priuštiti.
I ako to ne možemo, osjećamo sram, tjeskobu i nesigurnost, čak i ako su nam svi računi plaćeni, nismo u dugovima, a i nije da kupujemo i možemo si priuštiti samo najnužnije.
Zašto nas to toliko pogađa?
Zato što novac odavno nije samo sredstvo preživljavanja, on je simbol statusa, uspjeha, pa čak i osobne vrijednosti. U društvu koje slavi vanjske pokazatelje moći, sve što posjedujemo (ili ne posjedujemo) nosi društvenu poruku. A ako nismo pažljivi, ta poruka može biti: Nisi dovoljno dobar.
Ako sumnjate da se i vi borite s financijskom dismorfijom, prvi korak je iskren pogled na stvarno stanje vlastitih financija.
Odvojite vrijeme za analizu prihoda, troškova i štednje, bez usporedbi i vanjskih utjecaja. Postavite si ciljeve, štednju za stan, otplatu duga, putovanje, bilo koji drugi cilj i fokusirajte se na vlastiti tempo.
Jednako važno je i preispitivanje odnosa s društvenim mrežama. Ako svaki put nakon skrolanja osjećate nelagodu ili zavist, razmislite o digitalnoj detoksikaciji.
Podsjetite se na to da ono što ljudi pokazuju na mrežama nije cijela slika, nije ni blizu tome. Ponekad je to čak i zapravo samo fikcija.
Financijska sigurnost ne dolazi od tuđih odobravanja, već unutarnjeg mira. U vremenu kad se "vrijednost" mjeri lajkovima, prava hrabrost i samosvjesnost je znati kad je dovoljno, i financijski, i emocionalno. Umjesto da težimo tuđim standardima, nužno je da počnemo graditi vlastite.
