Osjećaji, kao reakcija na neki događaj, dio su života svakog čovjeka, pa tako i djeteta. To je oblik doživljavanja svijeta oko sebe, a upravo u ranom i srednjem djetinjstvu djeca uče o sebi, svojoj okolini i osjećajima koji idu pod ruku s time.
Kao što je slučaj i s odraslima osobama, kod djece je također važno razgovarati o onome što osjećaju, ali i uopće prepoznati određene emocije. Roditeljima u tome veliki saveznik mogu biti terapeutske ili problemske slikovnice.
O njihovoj ulozi u identificiranju osjećaja i povezivanju s vlastitim životom porazgovarali smo s Marijom Bratonjom, diplomiranom knjižničarkom, profesoricom hrvatskog jezika i književnosti, majkom troje djece i ujedno autoricom knjiškog bloga Mali čitači.
Slikovnica kao prava pomoć
Kako nam govori, djeca ne mogu i ne znaju uvijek pravilno verbalno izraziti svoje osjećaje te im je u tome potrebna pomoć. Ona pak nerijetko dolazi upravo u obliku slikovnice.
Djeci se vrlo lako poistovjetiti s nekim likom u slikovnici ili dječjoj knjizi jer su mu slični, jer se slično osjećaju. I zato su terapeutske i problemske priče, priče koje znaju put. Znaju put do djetetovih osjećaja, razmišljanja, situacija, problema. Jer put do djeteta najlakše nađe priča.
Dotičući njegovu nutrinu i mijenjajući njegov odnos prema sebi samome i prema svijetu, takve priče mogu biti prava pomoć u savladavanju teškoća, napominje Marija.
Čitanje i slušanje priča umiruje, pomaže i pokazuje djeci da nisu sama u onome što prolaze.
Naime, to je ujedno i svrha problemskih i terapeutskih slikovnica – uz njihovu će pomoć dijete prepoznati situaciju u kojoj se i samo nalazi, uz, dakako, odmak jer su likovi tih priča često životinje. No kada ono primijeti da su likovi uspješno razriješili konflikte koji su imali sami sa sobom ili s drugima, osjetit će olakšanje.
Kako nam napominje Marija, vrlo je važno da dijete samo dođe do tih zaključaka. Ne treba mu se nametati vlastiti sud, nego ga samo treba voditi, ako mu je to potrebno.
Djetetu treba dopustiti da ono samo iznese dojmove jer će svako dijete u pričama prepoznati ono što mu je važno i to povezati sa svojim problemom ili osjećajem na način koji njemu najbolje odgovara. Najčešće terapeutske i problemske slikovnice imaju i neke dodatke sa savjetima za roditelje i uputama za razgovor s djetetom nakon čitanja. Nakon čitanja takvih slikovnica, poželjno bi bilo nastaviti razgovor o sadržaju ili pustiti dijete da se likovno izrazi, savjetuje nam ova knjižničarka i profesorica.
Kada pak birate koje ćete slikovnice djetetu ponuditi, imajte na umu i njegovu dob, ali i probleme s kojima se dijete možda susreće. Bilo da je to polazak u vrtić, dolazak mlađeg brata ili sestre, smrt u obitelji, strah od odvajanja, razvod roditelja, svađa s prijateljima ili bilo koja druga situacija, slikovnice mogu značajno pomoći. Samo promatrajte i osluškujte svoje dijete.
Koje slikovnice odabrati?
Upravo je tako postupila i Marija pa su se u njenom domu često čitale slikovnice u izdanju varaždinske izdavačke kuće Evenio koje su namijenjene djeci od dvije godina nadalje.
Uz problemske i terapeutske slikovnice dijete će prepoznati situaciju u kojoj se i samo nalazi
Oni su dosad objavili po četiri slikovnice o osjećaju sreće, straha, tuge i ljutnje autorica Tatjane Gjurković i Tee Knežević te ilustratorice Jelene Brezovec. Njihova stručnost očituje se u svakoj rečenici ovih slikovnica, a na kraju svake se nalaze korisni savjeti za roditelje u kojima ćete saznati sve važno o ovim osjećajima te kako pristupiti i razgovarati s djetetom koje ima određeni problem, ističe Marija.
Temeljnim dječjim osjećajima pristupio je i Golden marketing koji je objavio knjige autorice Trace Moroney: Kada sam sretan, Kada sam tužan, Kada se ljutim i Kada se bojim. Kako nam kaže naša načitana mama, sve su one osmišljene tako da djeca lakše prihvate svoje osjećaje te se slobodnije i sretnije izražavaju lakše se noseći s negativnim, ali i pozitivnim osjećajima. Osim toga, na kraju svake slikovnice u kojoj je glavni lik zečić, nalaze se korisni savjeti dječjeg psihologa.
Želite li pak posegnuti za čitavom serijom naslova uz koje će vaše dijete pratiti pustolovine jednog lika, Marija preporučuje izdanja kuće Forum d. o. o.
Vjerujem da su svi već čitali slikovnice o Petri, Aline de Petigny i Nancy Delvaux. Petra je djevojčica koja ima svog obožavanog plišanog medvjedića Krešu i živi uzbudljiv i zanimljiv život, kao uostalom i svi vrtićanci. Njene dogodovštine, problemi i osjećaji, bliski djeci, a i roditeljima, opisani su u seriji slikovnica s preko 30 naslova. Kroz cijelu seriju slikovnica provlače se svakodnevne teme i situacije, od dječjih noćnih mora i mokrenja u gaćice do prinove u obitelji pa tako mogu biti prava pomoć u rješavanju nekih dječjih problema, napominje Marija.
Dodaje kako se slična tematika može naći i u knjigama Tigrić Jakov i prijatelji Didiera Levya i Xaviera Deneuxa, te Čarli i Mimo Thierrya Courtina.
No nisu samo mala djeca ona koja moraju otkrivati svoje osjećaje i naučiti kako se nositi s njima, a toga moraju biti svjesni i roditelji. Zato se, kako nam kaže Marija, njima preporučuju naslovi poput Bajke koje pomažu djeci i Nove bajke koje pomažu djeci, autorice Gerlinde Ortner.
Put do djeteta najakše nađe priča.
U njima se putem terapeutskih priča nude rješenja za razne probleme i strahove, a za odrasle načini kako reagirati na neke poremećaje u ponašanju djeteta. Svaka priča nosi jedan problem. Od neurednosti i neposlušnosti, preko mucanja i noćnog mokrenja do straha, nesigurnosti i razočarenja, napominje Marija Bratonja s knjiškog bloga Mali čitači.
O kojem se god dječjem problemu i osjećaju koji ide uz njega radilo, važno je na vrijeme prepoznati ga i reagirati. Ne znate li kako to učiniti, slikovnice su najbolji mogući put. U konačnici, čitanje i slušanje priča umiruje, pomaže i pokazuje djeci da nisu sama u onome što prolaze.
Pročitajte i kada i kako odavrati djetetovu prvu slikovnicu.
