Trudnoća kojoj mnogi tepaju da je "blaženo stanje" razdoblje je koje sa sobom uistinu nosi mnoge lijepe trenutke, poput onoga u kojem buduća majka prvi put osjeti da se njezina beba miče, ali i one koji nisu nimalo blaženi poput jutarnjih mučnina.

To je razdoblje od devet mejseci, koje u razgovoru najčešće dijelimo na tri tromjesječja, tijekom kojih se događa niz promjena u životu majke i bebe.

Na pitanja o promjenama koje sa sobom nosi svako tromjesečje odgovorila nam je ginekologinja, dr. sc Jasenka Grujić.

1. Kako se računaju tromjesečja?

Uobičajeno je podijeliti razdoblje trudnoće u tri jednaka perioda ili trimestra od oko 3 kalendarska mjeseca. Tako prvi trimestar završava s krajem 14. tjedna, drugi do kraja 28. Tjedna, a treći uključuje razdoblje od 29.- 42. tjedna.

Moderno porodništvo smatra podjelu u trimestrima nepreciznom, pa se izračun radi u tjednima trudnoće.

Za mogućnost idealnog nadzora trudnoće neobično je važno znati fetalnu dob. Stoga se u porodništvu govori o gestacijskoj dobi koja se računa od prvoga dana zadnje menstruacije, često jedinoga pouzdanog podatka prema kojemu se trajanje trudnoće može računati.

Uobičajeno je podijeliti razdoblje trudnoće u tri jednaka perioda ili trimestra od oko 3 kalendarska mjeseca.



To znači da porodnički izračun u trajanje trudnoće uključuje i dva tjedna od početka menstruacije do ovulacije i oplodnje, dok embriolozi embriofetalni razvoj prate od ovulacije (ovulacijska dob).
Naravno da su ultrazvučna mjerenja, naročito u prva dva mjeseca trudnoće ona koja su najtočnija i presuđuju u izračunu naročito u žena s neredovitim menstruacijskim ciklusima.

Trudnoća traje 40 tjedana ili 280 dana. To odgovara razdoblju od 9 + 1/3 kalendarskih mjeseci.

2. Koliko često žena mora odlaziti na preglede u prvom/drugom/trećem tromjesečju

Slijed prenatalnih pregleda uobičajeno se planira u intervalima od 4 tjedna do 28 tjedana trudnoće (dakle u prva dva tromjesečja), zatim svaka 2 tjedna do 36 tjedana i potom tjedno.

Prenatalni nadzor trudnoće mora se individualizirati pa se tako savjetuju u slučaju kompliciranih, rizičnih trudnoća (na primjer blizanačkih ili u slučaju dijabetesa) pregledi svakih tjedan do dva.

Uobičajenih osam pregleda u trudnoći se može, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, i smanjiti na oko pet, ali pod uvjetom da se provede probir na sve moguće komplikacije u prvom trimestru pa se one trudnice bez rizika ponovno pregledaju s 26, 32 i 38 tjedana.

One u kojih se prepoznaju rizici pregledavaju se prema individualnom protokolu ovisno o uočenim rizicima i komplikacijama.

Prvi je pregled trudnice neobično važan jer se tada mogu prepoznati stanja i bolesti koja zahtijevaju poseban pristup nadzoru trudnoće. Daje se preporuka za dodatne laboratorijske testove, uvođenje ili promjenu terapije (u npr. trudnica koje boluju od epilepsije).

Sve se češće savjetuje i predkoncepcijski pregled, dakle pregled prije no što žena zanese. Tada se mogu dijagnosticirati, a potom i liječiti stanja koja mogu ugroziti trudnoću a i utvrditi plan nadzora buduće trudnoće.

Ultrazvučni pregled
Ultrazvučni pregled (Foto: Getty Images)

3. Koji pregledi se obavljaju u prvom/drugom/trećem tromjesečju?

Moderna antenatalna skrb uključuje sprječavanje, prepoznavanje i liječenje svih bolesti i patoloških stanja koja mogu ugroziti trudnoću. Mnoge bolesti odrasle dobi poput dijabetesa vuku podrijetlo iz antenatalnog razdoblja pa se antenatalna skrb proteže i na razdoblje prije zanošenja (predkoncepcijska skrb) i ranu trudnoću.

Predkoncepcijska skrb (pregled i obrada prije trudnoće) i savjetovanje nužni su u žena koje boluju od kroničnih bolesti (dijabetes, kolagenoze, epilepsije).

U prvom tromjesečju, na prvom pregledu potvrđuje se nalaz trudnoće i gestacijska dob. Ultrazvukom se dijagnosticira je li trudnoća u maternici, odgovaral li veličina ploda menstrualnoj dobi, vidi li se cirkulacija ploda i, ovisno o tjednu u kojemu se gleda, osnovna građa ploda. Obavezno se pregledavaju i jajnici.

U trudnoći je uobičajeno obaviti osam pregleda.



S oko 12 tjedana trudnicama se, ako to žele, savjetuje da pristupe konvencionalnom probiru na najčešće kromosomalne bolesti (trisomiju 21, 18 i 13), a ukoliko su starije od 35 do 36 godina (ili to žele) savjetuje im se neinvazivni, vrlo pouzdan prenatalni test kojim se određuju i analiziraju kromosomi ploda iz krvi trudnice (NIPT) ili se savjetuju i planiraju invazivne metode detekcije kromosomalnih bolesti (biopsija korionskih resica ili amniocenteza), ako to trudnica želi.

Utvrđuje se tjelesna masa trudnice i savjetuje način prehrane.

Iz temeljitoga razgovora s trudnicom u vezi s njenim mogućim bolestima koje mogu utjecati na trudnoću određuju se dodatni pregledi i testovi.

Uobičajeno se savjetuje da trudnica učini pregled krvne slike, urina, krvne grupe i Rhesus faktora, test na hepatitis B i sifilis, katkada na virus side, analizira se šećer u krvi i tireotropin tj. TSH da se vidi kakva je funkcija štitnjače i neke koagulacijske analize.

Ukoliko trudnica nije dugo bila na PAPA testu ili je imala kakvih abnormalnosti u prethodnome nalazu, on se učini.

Dalje se pri svakom opstetričkom pregledu prati porast tjelesne mase/težina trudnice, krvni tlak i bjelančevine u mokraći. Prati se rast i razvoj ploda, uobičajeno ultrazvukom. Određuje se stanje vrata maternice. Posebna se pozornost obraća na izgled iscjetka i moguće infekcije.

U drugome trimestru se uz uobičajene mjesečne preglede radi OGTT tj. test na dijabetes, provjerava stanje protutijela u RH negativnih trudnica, i vrši detaljni ultrazvučni pregled anatomije ploda.

Od 20. tjedna mjeri se veličina maternice u centimentrima od fundusa (vrha maternice) do simfize tj. pubične kosti. Također se određuje stanje vrata maternice (palpacijom-pipanjem ili po potrebi ultrazvukom).

U trećem se trimestru uz uobičajene, ali češće preglede, u Rh negativnih žena provjerava jesu li razvile protutijela koja bi mogla ugroziti plod, a između 35. i 37. tjedna radi se bris rodnice/međice na BHSB (beta hemolitički streptokok grupe B), bakteriju koja može uzrokovati sepsu u novorođenčeta ako rodilja ne dobije antibiotik u porodu.

Od časa oplodnje jajne stanice do rođenja potencijalne individue masa embrija/fetusa poveća se oko šest milijardi puta.

4. Koliko dijete u prosjeku treba napredovati u prvom/drugom/trećem tromjesečju?

Od časa oplodnje jajne stanice do rođenja potencijalne individue masa embrija/fetusa poveća se oko šest milijardi puta, pa je to razdoblje najintenzivnijega rasta.

Prosječni dnevni porast tjelesne mase u trudnoći iznosi 12.5 g, no taj porast nije ujednačen, pa se zna da u trećem tromjesečju fetus ostvaruje više od 2/3 ukupnog rasta. Oko 28. tjedna počinje linearni rast fetusa s oko 30 g dnevno odnosno 200-230 g tjedno. Nakon 38. tjedna fetalni se rast usporava pa se u 39. tjednu smanjuje na oko 207 g.

Mjeseci gestacije i tjelesna masa ploda
Mjeseci gestacije i tjelesna masa ploda (Foto: zadovoljna.hr)

5. Kakve promjene se događaju kod majke u prvom/drugom/trećem tromjesečju?

U prvome trimestru trudnoća ne mora uopće biti uočljiva, osim u slučaju pojave mučnine i povraćanja koje muči neke trudnice. Također su moguće promjene apetita, trudnica osjeća umor i pospanost.

Rast maternice pritiskom na mokraćni mjehur dovodi do češćeg mokrenja iako se ne radi o uroinfekciji no to se mora provjeriti. Dojke su izrazito osjetljive, katkada i bolne.

U drugome trimestru izražen je rast maternice pa s 24 tjedna gestacije fundus (vrh) maternice dopire točno do pupka. Trudnica osjeća micanje ploda, prvorotkinja s oko 20 tjedana, višerotkinja s oko 18 tjedana.

Pojavljuju se rastezi kože (strije) blago crvenkaste linije koje s vremenom postanu srebrno-bijele. Strije se nađu kod 70 posto trudnica na trbušnoj stijenci, u njih 33 posto na dojkama, na bedrima i bokovima u 41 posto trudnica. Češće su u mlađih trudnica i onih s pretjeranom tjelesnom masom.

U trećem trimestru rast maternice je izražen, kut ispod rebara se povećava uz povećani opseg grudnog koša kako bi se kompenziralo podizanje dijafragme za 4 centimetra pred kraj trudnoće pa se kapacitet pluća ne mijenja.

Samodisciplina žena u vezi s hranjenjem odnosi se na sva tri trimestra.



Hiperpigmentacija (može se javiti i prije trećeg trimestea) trbuha u obliku okomite linije od pupka do simfize češće se javlja u tamnoputih. Također je izražena hiperpigmentacija dojki i kože spolovila, a u nekih se javljaju tamnije mrlje po licu i vratu. Nakon poroda ove promjene uglavnom nestanu u potpunosti.

Otoci nogu javljaju se u mnogih trudnica, izraženiji su u onih koje su dobile pretjeran broj kilograma.

Općenito, u trudnoći se događaju nevjerojatne stvari.

U trudnice (majka je žena koja je rodila živorođeno dijete) maternica (uterus) doživljava najizraženiju transformaciju.

U žene koja nije trudna uterus teži oko 70 g, gotovo je solidan organ osim unutrašnjosti čiji je volumen 10 mL ili manje.

Tijekom trudnoće uterus se tranformira u mišićni organ tanke stijenke povećavši kapacitet tj. volumen koji je 500-1000 puta veći nego prije trudnoće pa tako sam uterus teži na kraju trudnoće oko 1100 g.

Nadalje do početka trećega trimestra bazalni metabolizam trudnice poraste za 20 posto u odnosu na vrijednosti prije trudnoće.

Dodatna energetska potražnja u trudnoći zahtijeva ukupno 77.000 kcal, u prvome trimestru dnevno 85, drugome 285 i trećemu 475 kcal. Događaju se značajne promjene u metabolizmu proteina, masti, ugljikohidrata, elektrolita i minerala.

Volumen krvi se nakon 32-34 tjedna uveća za 40-45 posto u odnosu na vrijednost prije trudnoće. Koagulacijski sustav doživljava promjene, također i kardiovaskulatni sustav s povećanjem udarnog volumena srca već od petog tjedna zbog reducirane rezistencije žila i povećanoga broja otkucaja srca trudnice.

Bubrezi se u trudnice povećaju oko 1 cm uz povećanje glomerularne filtracije i protoka plazme u bubrezima.

Kako trudnoća napreduje crijeva i želudac bivaju potisnuti pa se mogu pojaviti želučane tegobe zbog refluksa kiseline u jednjak. U trudnoći je česta pojava konstipacije (zatvora) i hemoroida.

Neke se žlijezde koje proizvode hormone (endokrine žlijezde) u trudnoći mijenjaju, neke ne. Vrlo važna žlijezda, nadređena svim žlijezdama jest štitnjača. Štitnjača poveća proizvodnju hormona za 40-100 posto kako bi zadovoljila potrebe trudnice i fetusa blago se uvećavši zahvaljujući hiperplaziji i izraženijoj prokrvljenosti.

Također su i potrebe za jodom u trudnoći povećane. Za fetus je ekspozicija tiroidnim hormonima štitnjače u prvom trimestru neobično važna zbog razvoja mozga.

Promjene centralnog nervnoga sustava su u trudnoći rijetke i blage. Gubitak memorije u trudnica u trećem je trimestru rijedak i blag, porodom se stabilizira.

Mnoge trudnice doživljavaju poremećaje spavanja koji se javljaju od 12. tjedna do 2 mjeseca po porodu, češće se bude, teško utonu u san koji može biti nekvalitetan.

6. Na što žena treba posebno obratiti pozornost u prvom/drugom/trećem tromjesečju - imate li neki savjet za mame za svako od ovih tromjesečja, kada se trebaju obratiti svom ginekologu izvan zakazanih termina?

Posebnu pozornost savjetujem trudnicama u vezi s prehranom, posebno onima koje su u trudnoću krenule s previše kilograma, a samodisciplina žena u vezi s hranjenjem odnosi se na sva tri trimestra.

Smatra se da trudnica ne bi trebala dobiti u trudnoći više od 12 do 13 kilograma. U to je uračunata težina ploda, posteljice, pupkovine, težina maternice i uvećanih dojki, povećani volumen krvi i akumulacija staničnih masti i proteina tzv. maternalna rezerva.

Svi bi morali poštovati trudne žene, pružajući im podršku i razumijevanje, stvarno, ne samo deklarativno



Trudnicama savjetujem izbjegavanje rizičnih situacija (npr. društvena okupljanja u sezoni gripe ukoliko trudnica nije cijepljena), potpuni prestanak pušenja duhana, konzumaciju, naročito većih količina alkohola.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji savjetuje se da trudnice uzimaju 30-60 mg elementarnog željeza (tj. ekvivalenata, 300 mg željeznog heptahidrat sulfata, 180 mg željeznog fumarata i 500 mg željeznog glukonata), one anemične i više i 0.4 mg folne kiseline dnevno.

S folnom se kiselinom savjetuje započeti i prije zanošenja zbog preveniranja malformacija neuralne cijevi ploda.

U slučaju i najmanje sumnje da nešto nije u redu (pojava krvarenja, bolova, povišene temperature, problema s mokrenjem), bolje je pitati i savjetovati se, bolje jedan pregled previše nego jedan premalo.

Trudnoća nije bolest sama po sebi, ali trudnoća jest "drugo stanje" kako se prekrasno kaže.

Svi bi morali poštovati trudne žene, pružajući im podršku i razumijevanje, stvarno, ne samo deklarativno. Rođenje željenog djeteta veliko je zadovoljstvo, naročito za majku, ali i veliki stres.

Mene kao ginekologinju i danas ispunjava strahopoštovanjem transformacija koju žena proživljava/ doživljava u trudnoći.

Pročitajte i sedam čudnih znakova zbog kojih su mame znale da su trudne.

Rođenje željenog djeteta veliko je zadovoljstvo
Rođenje željenog djeteta veliko je zadovoljstvo (Foto: Getty Images)