Knjige su nezamjenjiv dio odrastanja svakog djeteta te imaju mnogostruku ulogu u formiranju njegove osobnosti i razvoju znanja, vještina i sposobnosti. Samo 15 minuta čitanja dnevno omogućava djetetu da se u godini dana susretne s milijun riječi.

Međutim, ponekad je čitanje djeci mrska aktivnost, naročito ako im knjige nisu bile čitane od najranije dobi te se u školi prvi put susreću s njima u vidu lektire. Tada je moguće da će nevoljko pristupati čitanju i lektire i drugih nelektirnih naslova, no kako djeca najlakše uče kroz igru, upravo će posezanje za njom i okorjele nečitače pretvoriti u one koji će uvijek tražiti knjigu više.

Zašto je čitanje važno?

Osim što obogaćuje rječnik kao nijedna druga aktivnost, čitanje snažno utječe i na razvoj mašte, a to može djetetu biti od koristi tijekom čitavog života. Likovi u pričama i bajkama u sebi imaju dozu fantastičnosti, što će dijete potaknuti da i samo istražuje granice mogućeg.

Kada je pak riječ o edukativnim, problemskim i terapeutskim slikovnicama, one govore o situacijama i osjećajima koji su sastavni dio dječjeg života. Redovito su njima iskazani osnovni ljudski osjećaji poput sreće ili tuge, a preko likova djetetu je lakše razumjeti ih. Kada se usredotoči na određenog lika koji proživljava razdoblja tuge, dijete se neće osjećati kao da je ono samo izloženo, nego će o osjećajima slušati kroz dogodovštine likova.

Usto, čitanje je radnja koja zahtijeva usredotočenost, makar se radilo o samo petnaestak minuta. To će pomoći djetetu da s vremenom razvije usredotočenost na bilo koju radnju, i u školi i izvan nje.

Suli u avanturi: Putovanje, Maja Šimleša, 79 kuna Nepogrešiv dar: Osam slikovnica koje će djeci otvoriti vrata u beskrajan svijet mašte

U konačnici, no ništa manje važno, čitanje razvija kritičko mišljenje. Promišljanjem o postupcima likova i tijeku radnje dijete će propitkivati određene situacije, a razgovorom o pročitanoj knjizi može učiti i vještinu argumentiranja svojeg mišljenja.
Sve to, a napose ljubav prema čitanju, može se postići i kroz igru. Treba naglasiti da to neće ići preko noći i da je pritom najvažnije roditeljsko strpljenje i ustrajnost.

Ježeva kućica Ježeva kućica (Foto: Sonja Kovač)

1. Osnujte obiteljski čitateljski klub

Diljem zemlje u knjižnicama i školama postoje razni književni klubovi, no zašto ne biste vi s djetetom organizirali jedan u vlastitoj kući? Kupite ili posudite dva primjerka jednake knjige u knjižnici u skladu s djetetovom dobi. Jedan primjerak neka čita dijete, a drugi oba roditelja ili drugi članovi obitelji. Dogovorite vrijeme u kojem morate pročitati knjigu, a potom izmjenjujte iskustva i razgovarajte o tematici knjige i pitanjima koja otvara. Vjerujte, dijete će to zauvijek pamtiti.

2. Čitanje pretvorite u lov na blago

Umjesto da djetetu zadate da tijekom određenog mjeseca pročita barem tri knjige, zašto ne biste okrenuli izazov i zadali mu da čita na tri različita mjesta? Čitanje u vrtu tijekom toplog dana, kraj prozora uz topli radijator ili u improviziranom šatoru u dječjoj sobi ne zvuči nimalo loše. Usredotočujući se na traženje zanimljivih mjesta, dijete će nesvjesno čitati sve više jer će se lov za lokacijama za njega pretvoriti u lov na "blago".

Čitanje je radnja koja zahtijeva malo, a daje mnogo.

3. Napravite društvenu igru na temelju knjige

Dogovorite s djetetom da ćete zajednički pročitati određeni naslov, a potom na temelju radnje napraviti vlastitu društvenu igru. Sve što vam je potrebno je bijeli papir, šarene bojice i malo mašte. Imajte na umu i prepreke koje su likovi morali proći u zapletu radnje, a možete dodati i izmijenjene dijelove fabule, kao i nove likove, čime će dijete dodatno razvijati kreativnost. Takav način promišljanja o knjizi nikada neće zaboraviti.

4. Čitajte izvan okvira, čak i jelovnike

No ne morate posezati samo za beletristikom. Neka dijete čita i stripove, koji su odlični za učenje o sažimanju teksta, o skladu crteža i riječi, za prepoznavanje onomatopeja i slično. Neka čita dječje zabavnike i dječje časopise. Čak i kada se nalazite u restoranu, dajte mu da pročita jelovnik.

5. Odlazak u knjižnicu predstavite kao mali izlet

Pokoji put uputite se s djetetom u lokalnu knjižnicu, no to mu prezentirajte tako kao da idete na mali izlet. Upoznajte ga s time što sve ondje može naći, a jednom kada bude među policama, pustite ga da istražuje svijet zmajeva, vila, životinja, znanstvenika... Ako se zaista udubi u knjige, za njega će to biti prava mala pustolovina.

Dodatni savjet: Da bi dijete zaista uživalo u čitanju i vjerovalo u njegovu snagu, budite mu uzor. Ako roditelj nikada pred očima djeteta nije ni otvorio knjigu, ne može se očekivati da će "natjerati" svoje dijete da voli knjigu. Djeca uče prema modelu koji im se pruža. Zato čitajte što češće.

Knjiga Heidi Johanne Spyri Ljubav prema čitanju može se postići i kroz igru (Foto: Sonja Kovač)

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju