U Hrvatskoj godišnje od upale pluća oboli čak 50 tisuća ljudi, a 10 tisuća zbog nje završi u bolnici.
Upala pluća, odnosno pneumonija pogađa sve, neovisno o dobi ili spolu osobe, te zauzima čak šesto mjesto na ljestvici smrtnosti.
Upala pluća, kao što joj i ime kaže, upala je plućnog parenhima, izazvana raznim mikroorganizmima, bakterijama, virusima, rijetko gljivama.
To je dosta ozbiljna upala, za razliku od drugih upala dišnog sustava koje su obično blaže, benignije.
Upale pluća ima dosta, bez obzira na to što čini otprilike jedan posto od svih tih respiratornih infekcija, objasnio je internist i pulmolog, dr. med Radovan Zrilić.
KOJI SU UZROCI?
Uzroci upale pluća su različiti, a najčešće su u pitanju virusi.
Uzroka upale pluća je nekoliko. Najčešći su bakterije, virusi, gljivice. Od bakterija najčešća je streptokok pneumonija u općoj populaciji. Ako pričamo o upalama pluća koje zaradimo izvan bolnice, onda ćemo najčešće dobiti taj pneumokok ili streptokok pneumonije, kaže dr. Zrilić.
Upalu pluća možemo podijeliti na tipičnu kada je uzrokovana bakterijom i atipičnu kada do nje dođe virusnim infekcijama. Iako se javlja tijekom cijele godine, u zimskim je razdobljima njezina pojava najčešća.
Zimi je bitno češća jer su zimi inače češće respiratorne infekcije jer ljudi borave u zatvorenoj sredini, u nekim kolektivima ili u čekaonicama, tramvajima... Uglavnom, više smo u nekom zatvorenom prostoru i ti se uzročnici lakše šire, šire se kapljičnim putem, kašljem, tako da zimi je dosta češća upala pluća, objašnjava dr. Zrilić.
Visoka temperatura, takozvana zimica, odnosno pojava kada nas, mogli bismo reći, trese osjećaj hladnoće te opće loše osjećanje neki su od simptoma bakterijski uzrokovane upale pluća.
Međutim, ove atipične, koje su uzrokovane virusima ili mikroplazmom, mogu nastati nakon nekakvog dužeg virusnog infekta koji se ne liječi ili koji pacijent ne odleži, znači ne smiri se dva-tri dana u kućnim uvjetima i djeluje isključivo na povišenu tjelesnu temperaturu antipireticima, ali ne poduzima ništa drugo , rekla je mr. sc. Alma Rožman, dr. med. spec. pulmologije.
Problem tada predstavlja to što se upala pluća otkriva znatno kasnije, i to tek nakon rendgenskih snimaka pluća.
Svi dođu i kažu da osjećaju da su bolesni, da se ne mogu kretati, usporeni su u dnevnom ritmu i to ih na neki način, osim visoke temperature, dovodi do liječnika, a kašalj, suhi, nadraženi ili s iskašljavanjem dodatni je simptom koji onda kaže da je nekakva bolest u razvoju koju treba dijagnosticirati, rekla je dr. Rožman.
KAKO SE LIJEČI UPALA PLUĆA?
Upala pluća liječi se ovisno o njezinim uzrocima. Najčešće to bude uzimanje antibiotika kroz određeni vremenski period, iako samo uzimanje lijekova ne znači nužno i potpuno izlječenje.
Postoji cjepivo protiv pneumokoka, pa onda sve naše rizične skupine u principu možemo cijepiti. Ljudi koji imaju kronične plućne bolesti i neke druge kronične bolesti, oni su kandidati za cijepljenje protiv pneumokoka.
S tim nećemo izbjeći u potpunosti upalu pluća, ali hoćemo pneumokoknu pneumoniju koja je najčešća u općoj populaciji i koja u principu daje najtežu kliničku sliku, kaže dr. Zrilić.
TKO JE ŽIVOTNO UGROŽEN?
Nažalost, od upale pluća još se uvijek umire, stoga je vrlo važno s liječenjem krenuti što je prije moguće.
Ako imamo nekoga tko liječi neku kroničnu imunološku upalnu bolest ili nekoga tko ima neku tumorsku bolest, osobito hematološku, bolesnika sa šećernom bolesti i bolesnike koji su na terapiji kortikosteroidima iz bilo kojeg razloga, kod tih bolesnika odmah pristupamo s jednim većim oprezom jer su oni zapravo životno ugroženi, kaže dr. Zrilić.
Oporavak od pneumonije, ako nema komplikacije, traje između dva i tri tjedna. U tom periodu važno je mirovati i čekati da se snizi temperatura, nakon čega se i dalje ne bi smjelo izlagati velikom naporu i hladnom zraku.
Kao što je već rečeno, upale pluća češće su zimi, zato pazite na svoje zdravlje i ako primijetite neke od simptoma, što prije posjetite liječnika.
