Vrste joge koje zahtijevaju da dulje vrijeme ostanete u istom položaju zahtijevaju i puno snage te stoga kod pojedinaca mogu podići krvni tlak, ističe njemačka Zaklada za srce u časopisu Herz Heute. Stilovi joge koji uključuju puno kretanja, poput hatha joge ili hasyje, bolji su izbor za osobe s visokim krvnim tlakom. Za njih su osobito prikladne kontrolirane vježbe disanja i progresivno opuštanje mišića.
Vrlo važan aspekt joge upravo je njezino djelovanje na fizičkom, psihičkom i mentalnom planu.
I jedno i drugo jednostavno se svladava i integrira u svakodnevnu rutinu vježbanja. Tijekom izvođenja vježbi joge iznimno se puno pozornosti pridaje disanju. Kontrolom disanja znatno se poboljšava opuštenost mišića, ali isto tako postiže smirenost i staloženost uma. Kada je tijelo opuštenije, smanjuje se krvni pritisak u krvnim žilama i pada krvni tlak. Vrlo važan aspekt joge upravo je njezino djelovanje na fizičkom, psihičkom i mentalnom planu.
Joga pristupa pojedincu kao cjelini. S obzirom na to da se hipertenzija smatra psihosomatskim poremećajem, jasno je da joga pruža mogućnost djelovanja na regulaciju krvnog tlaka na više razina. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je značaj joge kao suplementarne i komplementarne terapije te je preporučuje kao preventivnu i kurativnu metodu kod visokoga krvnog tlaka. O stadiju hipertenzije ovisi hoće li joga biti dopunsko ili osnovno sredstvo liječenja i kakav će biti volumen i intenzitet vježbanja, što se definira na konzultacijama s liječnikom.
Najbolja tehnika opuštanja svakodnevni je aerobni trening u trajanju od oko 30 minuta, bilo da je riječ o hodanju, trčanju, vožnji bicikla ili plivanju.
Opće preporuke za osobe s povišenim krvnim tlakom pri vježbanju joge su sljedeće:
- ne izvoditi inverzne položaje (obrnuti položaji tijela, primjerice stoj na glavi, svijeća...)
- dulje zadržavati dah samo kod vježbi kod kojih se to napomene
- ne zadržavati se predugo u određenom položaju ako je pojačan dotok krvi u glavu
- vježbe izvoditi više dinamički nego statički, ali polagano osjećati reakcije tijela (ako se osjeti prevelika napetost, napraviti veću pauzu ili prestati s vježbanjem)
- vježbati u granicama svojih mogućnosti jer vježbanje mora biti ugodno
- uskladiti pokrete i disanje prije, između i nakon vježbanja
- opustiti se psihički i fizički
- koncentrirati se na kvalitetu izvođenja vježbi, a ne na kvantitetu
- implementirati meditaciju, tehnike opuštanja, dubokog disanja i vizualizacije.
Najbolja tehnika opuštanja, kažu kardiolozi, svakodnevni je aerobni trening u trajanju od oko 30 minuta, bilo da je riječ o hodanju, trčanju, vožnji bicikla ili plivanju. (Hina)
