Videosnimka fizičkog obračuna dviju srednjoškolski u Splitu ponovno nas je alarmirala da je vršnjačko nasilje, odnosno bullying veliki društveni problem u čije se rješavanje moraju uključiti i roditelji i nadležne institucije

Psihologinja Tea Knežević, mag.psyh., dala je savjete roditeljima kako da razgovaraju s djecom o vršnjačkom nasilju, te djeci kako da reagiraju ako se bullying događa u njihovu razredu.

SAVJETI ZA RODITELJE: Kako razgovarati s djecom o vršnjačkom nasilju?

Videosnimka fizičkog obračuna dviju srednjoškolski u Splitu ponovno nas je alarmirala da je vršnjačko nasilje, odnosno bullying veliki društveni problem u čije se rješavanje moraju uključiti i roditelji i nadležne institucije

1. Važno je djeci naglašavati kako je agresivno ponašanje jako ozbiljno i opasno te kako nitko nikada ne bi trebao biti udaran. Uvijek postoji neki bolji način da se riješi situacija, ističe psihologinja Tea Knežević.

2. Djeca nekada ne znaju što točno mogu učiniti ako primjećuju agresivno ponašanje, stoga je dobro dati djeci konkretne ideje o tome. Prijedlozi ponašanja neka budu kratki i jasni jer će vrlo vjerojatno dijete već tada biti emocionalno pobuđeno, što znači da neće imati kapacitet prisjetiti se kompleksnih uputa, već onih kratkih i jasnih. Na primjer, djetetu možemo reći da glasno vikne ili da otrči po pomoć odrasle osobe.

3. Iako je potrebno djeci naglasiti važnost da se ne ignorira agresivno ponašanje, trebamo biti oprezni da djecu ne zastrašimo. Stoga je drugi način kako možemo senzibilizirati dijete da smanjimo rizik da će se agresivno ponašati taj da dijete učimo prosocijalnom ponašanju i empatiji. To možemo činiti vlastitim primjerom malim gestama pomaganja i lijepog ponašanja prema drugima, savjetuje psihologinja.

4. Učite djecu na koji način mogu pokazati da su ljuti na nekoga, a da pritom ne iskazuju agresivno ponašanje.

SAVJETI ZA DJECU: Što učiniti ako se bullying događa u tvom razredu?

1. Nekada neće biti lako reći odrasloj osobi da se netko agresivno ponaša, no jako je važno da se to učini. Možeš se sjetiti s kojim se nastavnikom u školi osjećaš najugodnije i reći tom nastavniku. Ako ti je i dalje to jako teško izgovoriti, možeš napisati na papir i ostaviti papir negdje da ga odrasla osoba sigurno vidi, kaže Tea Knežević.

2. Čak i kada se žrtva ne buni i ne traži pomoć, to ne znači da ne želi pomoć.

3. Koliko god da je problem velik, uvijek postoji način da se on riješi ili da nam se pomogne da se nosimo s tim problemom. Agresivno ponašanje uvijek stvara samo još veći problem.

4. Svatko tko zna da se agresivno ponašanje događa, a da o tome ne priča također je odgovoran za to. Bilo kakvo idealiziranje onog tko se agresivno ponaša, snimanje tog događaja, prepričavanje s uzbuđenjem umjesto sa zabrinutošću zapravo potiče daljnja takva ponašanja.

5. Djecu koja se agresivno ponašaju nikako ne treba smatrati snažnom ili hrabrom. Toj djeci treba pomoći da nauče biti dovoljno snažni da mogu izdržati frustraciju i riješiti problem na neki drugi način. Prava je snaga u tome da se potiče mirno rješavanje sukoba, a hrabrost je djelovanje protiv agresivnog ponašanja, savjetuje psihologinja Tea Knežević iz Centra Proventus.


DJEVOJČICE ZNAJU BITI OKRUTNIJE OD DJEČAKA

Što škole konkretno mogu učiniti u slučaju bullyinga? Posao škole jest detektirati i obavijestiti nadležne institucije i škola nema ovlasti poduzeti sankcije protiv problematičnog učenika, osim pedagoških mjera. Kada se bullying detektira, prvo se obavještavaju roditelji te centar za socijalnu skrb, a zatim, ovisno o slučaju, pravobraniteljica za djecu te Ministarsto znanosti i obrazovanja.

Agresivno ponašanje se nauči rano i teško se mijenja ako je još uvijek postojano u dobi od osam godina

Ravnatelj druge zagrebačke osnovne škole kaže da su neki roditelji, kada ih se obavijestilo da njihovo dijete provodi nasilje, reagirali tako da su prijavili školu nadležnoj inspekciji smatrajući da je zapravo njihovo dijete ugroženo.

Slovenija je takve situacije riješila tako da roditelj, kada prijavljuje školu, mora uplatiti sto eura. Ako se dokaže da je bio u pravu, vrati mu se novac, a ako ne, onda ostane bez sto eura. Na taj način smanjili su broj neutemeljenih prijava za 90 posto
, rekao je ravnatelj i otkrio da djevojčice znaju biti puno okrutnije od dječaka jer su sklonije izoliranju, ogovaranju i maltretiranju preko društvenih mreža.

Najbitnija za rješavanje problema jest komunikacija s roditeljima. Ako imate povratnu informaciju od roditelja i djeteta koje vrši nasilje, onda se problem uspije riješiti. U dosta slučajeva roditelj ne može prihvatiti da je njegovo dijete sposobno nekoga maltretirati. Škole na bullying reagiraju u sekundi i naprave što je u njihovoj moći. Nekad bullying i nije lako detektirati jer djeca kriju da su žrtve, tvrdi ravnatelj.


ČAK 71 POSTO NASTAVNIKA NE OBAZIRE SE NA VRŠNJAČKO NASILJE

U svijetu je proveden niz istraživanja o raširenosti školskog nasilništva, a dobiveni rezultati, objavljeni na stranici Poliklinike za zaštitu djece, pokazuju sljedeće:
- postotak školske djece koja su žrtve nasilništva u školi u većini zemalja je sličan: u Australiji 17 posto, Engleskoj 19 posto, Japanu 15 posto, Norveškoj 14 posto, Španjolskoj 17 posto, SAD-u 16 posto

- najčešće se događa od 4. do 8. razreda osnovne škole
 
- čak 71 posto profesora i nastavnika ne obazire se i ne poduzima ništa na nasilnička ponašanja i zastrašivanja u školi

- agresivno ponašanje nauči se rano i teško se mijenja ako je još uvijek postojano u dobi od osam godina

- i dječaci i djevojčice zastrašuju, uglavnom učenike istih spolova (osim kad je riječ o seksualnom nasilju)

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju