Ovaj običaj vezan je za Svetu obitelj i njezin bijeg pred Herodovim vojnicima.
Trudna Marija i Josip bježali su, naime, pred vojnicima, a na putu su naišli na težaka koji je u to vrijeme sijao pšenicu.
Marija ga je zamolila da vojnicima, kada se pojave, kaže da su oni tim putem prošli kada je on sijao pšenicu.
Dogodilo se to da je pšenica, dok je vojska stigla, čudesno izrasla, zbog čega je potjera prekinuta.
Niz običaja diljem zemlje
Osim sijanja pšenice, uz blagdan svete Lucije vežu se i brojni drugi običaji diljem zemlje.
Jedan je i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić, koji zatim spale. Vjeruje se da je ime koje posljednje ostane - ime momka za kojeg će se udati. Ako se dogodi da je posljednji papirić prazan, sljedeće godine neće se udati.
Na isti se dan darivaju i djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Dječaci obilaze kuće s dobrim željama kod Hrvata u Mađarskoj, a čestitari bačkih Bunjevaca zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darovali jaja, ponešto novca i slično.
Budući da je sv. Lucija zaštitnica očiju, postoje i običaji vezani za to. Taj dan štede se oči, pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i bačkih Bunjevaca. (Hina/zadovoljna.hr)
Koji je vama najljepši? Pet najpoželjnijih stilova kićenja božićnog drvca
