Kada se govori o akutnom infarktu miokarda, odnosno srčanom udaru, često smatramo da taj ozbiljan zdravstveni problem više pogađa mušku populaciju. No infarkt jednako pogađa i ženski spol, a dr. Alenka Brozina, specijalistica interne medicine i subspecijalistica kardiologije iz Doma zdravlja Primorsko - goranske županije ističe kako su žene i češći pacijenti u kardiološkim ordinacijama riječkog Doma zdravlja u odnosu na muškarce.
Žene se najčešće javljaju s tegobama u vidu lupanja srca, smanjene tolerancije doziranog fizičkog napora te osjećaja povremenih senzacija pritiska u prsima. Prema podacima iz 2019. godine udio žena u mortalitetu od akutnog infarkta miokarda, odnosno srčanog udara u Hrvatskoj iznosi oko 40 posto od ukupnog broja umrlih.
Kod žena se u većini slučajeva zamjećuje manjak samobrige jer im je uvijek netko drugi na prvom mjestu što rezultira odgađanjem preventivnih pregleda što na koncu može rezultirati već razvijenim kardiovaskularnim oboljenjem, koje moramo liječiti, a ne djelovati preventivno, kaže kardiologinja Alenka Brozina.
Tijekom generativne dobi, kada su funkcija jajnika i njihova osjetljivost na djelovanje gonadotropina i drugih ženskih spolnih hormona očuvane, žene imaju značajno manji rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih oboljenja. Ulaskom u menopauzu dolazi do pada spolnih hormona, točnije estrogena te se protektivni učinak spolnih hormona postupno smanjuje, a povećava se rizik za razvoj kardiovaskularnih oboljenja u žena.
Tipična prezentacija srčanog udara uključuje bol koju karakterizira pritisak ili stezanja u prsima ili u epigastriju, poznatom i kao žličica, koja se može širiti u ruke, abdomen, leđa, donju vilicu i vrat. Takva bol traje dulje od 20 minuta i najčešće nastaje u mirovanju. Često je praćena dispnejom (osjećajem nemogućnosti udaha), strahom, hladnim preznojavanjem i mučninom.
U oko 33 posto pacijenata s akutnim infarktom miokarda pri prijemu nije zabilježena bol, nego samo manje tipični simptomi poput mučnine i povraćanja, krize gubitka svijesti, znojenja ili dispneje i tada govorimo o atipičnoj prezentaciji simptoma. Atipična prezentacija češća je kod žena, starijih pacijenata, pacijenata s više komorbiditeta i kod dijabetičara.
Za pacijente s ovakvim atipičnim simptomima treba dulje vremena do dijagnoze i terapije, oni imaju višu stopu komplikacija te višu kratkoročnu i dugoročnu smrtnost od pacijenata s bolovima s jasnom kliničkom slikom, napominje dr. Brozina.
Prema nekim podacima srčani udar kod žena češće ima smrtni ishod nego kod muškaraca. Nameće se pitanje je li to zato što žene srčani udar pogađa češće nego muškarce, zato što je jačeg intenziteta ili zato što žene rjeđe traže liječničku pomoć nego muškarci?
Lošija prognoza ženskih pacijenata nakon akutnog infarkta miokarda već je dugo predmet rasprave i istraživanja u medicinskoj zajednici. Obzirom da se akutni koronarni sindrom kod žena češće javlja u starijoj dobi, prisutni su i drugi komorbiditeti tipa arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak), dislipidemija (povećane masnoće u krvi), šećerna bolest koje nepogodno djeluju na sam tijek bolest i imaju lošiju prognozu u preživljavanju po preboljelom infarktu miokarda, kaže riječka kardiologinja. Jedno od najčešćih pitanja koje dobije od svojih pacijentica vezano je uz pravilnu prehranu u cilju prevencije nastanka kardiovaskularnih oboljenja.
Također su često u nedoumici kada je riječ o korištenju suplemenata te biljnih ljekovitih pripravaka kojima smo svakodnevno 'bombardirani' putem reklama i medija, što zbunjuje pacijentice, dodaje kardiologinja koja svoje pacijentice potiče da vode brigu o svojem zdravlju, da ne zanemaruju tegobe, posebice ako se radi o ženama koje su u periodu perimenopauze i menopauze. Manjak kvalitetnog sna još je jedan od problema s kojem se često susreće kod pacijentica.
U današnja izazovna vremena je porast stresnih situacija izrazito velik, a tolerancija na stres je sve manja. Ma koliko mi zanemarivali utjecaj stresa općenito na zdravlje, pa tako i na zdravlje kardiovaskularnog sustava, njegova uloga je izrazito velika, što je jasno dokumentirano stanjem koje se zove sindrom slomljenog srca, entitetom koji se manifestira kliničkom slikom akutnog infarkta miokarda uz uredne krvne žile srca, a izazvano izrazito stresnim situacijama, primjerice svađom.
Pojava ovog stanja je dominantno zabilježena u ženskom spolu, zato drage žene, samo bez živciranja, poručuje dr. Alenka Brozina iz riječkog Doma zdravlja.