Pretilost postaje najveća bolest današnjice. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 1,46 milijardi ljudi u svijetu pati od prekomjerne tjelesne mase, dok ih je 500 milijuna pretilo. S istim se problemom bore i Hrvati. Spadate li i vi u ovu skupinu?
Iako možda na prvu ne izgledate kao osoba koja ima poteškoća zbog viška kilograma, visoki postotak masnog tkiva u organizmu koji se na prvu možda i ne primijeti može prouzročiti zdravstvene poteškoće.
Masnoća pritišće organe i taloži se u krvnim žilama što je ona veća, veća je i mogućnost pojave kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Više od 20 posto Hrvata ima upravo spomenute simptome. Najnoviji podaci svjetske zdravstvene organizacije Hrvate svrstavaju na visoko 9. mjesto u svijetu po pretilosti. Iako ovi podaci nisu nimalo laskavi, ono što najviše zabrinjava je činjenica da se pretilost povećala i kod djece. Čak 12 posto školske djece ima povećanu tjelesnu masu, a pet posto ih je pretilo.
No diljem lijepe naše prehrambene navike se značajno razlikuju pa i rezultati istraživanja pokazuju različite podatke.
Tako u Slavoniji živi najviše pretilih osoba i djece, a najosvješteniji su primorci koji u svojoj svakodnevnoj prehrani imaju uvrštenu ribu što je vrlo zdrava namirnica koju bi trebalo redovito jesti te maslinovo ulje.
>> Stres zbog egzistencije je krivac za pretilost
>> Bojite li se svoje vage?
Osim fizičke aktivnosti koja bi trebala biti dio našeg života potrebno je kombinirati različite namirnice i pravilno dozirati obroke:
- Tri glavna i dva međuobroka optimalna je količina dnevnog unosa hrane
-Jedite umjerene obroke i ono što stavite jednom na tanjur najčešće je dovoljna količina
- Doručak bi trebao biti najranije pola sata nakon buđenja
- Međuobroci bi se trebali sastojati od voća ili mliječnih proizvoda poput sira ili jogurta
- Ručak bi trebao biti šaren. Polovica tanjura treba biti rezervirana za povrće, jedna četvrtina bjelančevine poput sira, mesa, ribe i jaja, a druga četvrtina rižu, žitarice ili kruh.