Prije 15 godina, kada je izašao iPhone 4 s prednjom kamerom, a istodobno se pojavio i Instagram, nismo znali ništa. Selfiji su bili zabavni, kao i objavljivanje na Instagramu. Danas znamo da je ta zabava zapravo bila uvod u još jednu ovisnost.
Postoji čitav niz istraživanja o vezi tjeskobe, anksioznosti, manjka fokusa i samoubojstava (!!) koji ukazuju na štetnost social media kanala kod mladih, posebice djece između 9 i 15 godina.
Istraživanja su paralelno rađena na 2 kontinenta i na više tržišta kako bi se isključili neki drugi utjecaji na mozgove GenZ djece. Socijalni psiholog i profesor Jonathan Haidt povezao je mnogo podataka za sve nas i sastavio knjigu "Anxious generation", punu teških grafova i dokaza.
Nije do tržišta, nije do vlade, nije do svemira… do društvenih mreža je. Čujemo ponekad kako je korištenje društvenih mreža direktno povezano s nizom negativnih promjena kod mladih, ali olako shvaćamo upozorenja.
Nekad prije mislilo se i za cigarete da su zdrave. I za kokain, nećete vjerovati. Tako se ljudi zavaraju i s društvenim mrežama. No upravo su one digitalne cigarete, digitalni kokain, koji mlade mozgove dugoročno mogu uništiti više nego što to mislimo.
Stoga pozivam sve roditelje, učitelje i političare kojima je stalno do ljudi da pročitaju Haidtovu knjigu.
Upravo je ta knjiga“ bila je osnova za pokret koji je rezultirao time da je Australija krajem 2024. zabranila korištenje društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Nadam se da će i EU to napraviti.
Da spasimo mlade od tjeskobe, depresije i samoubojstava.
GenZ je generacija koja je prošla najgore u digitalnoj revoluciji koju je pokrenuo iPhone i ubrzo zatim social media svijet, čisto zato jer su u "pravo" (krivo) vrijeme bili u pravim godinama kad su social kanali počeli nabrijavati ovisničke algoritme.
Oni su 2010. godine bili klinci (na pragu) tinejdžerskih godinama. Onim ključnim.
GenZ je svijetu nažalost poslužila kao eksperimentalna generacija.
Ovisnički algoritmi ili zašto se vaša djeca sve nervoznija
Ako ste se pitali kako društvene mreže uspijevaju držati pažnju prosječnog klinca satima, dok na satu ili doma nema koncentracije dulje od 15 minuta, odgovor se krije u ovisničkom modelu algoritama.
Profesor na Stanfordu B.J. Fogg napisao je još 2002. godine knjigu o tehnologiji koja se koristi da bi se ljude natjeralo da rade i misle ono što želite. "Persuasive technology" je predavao i na faksu, učeći studente kako se bihevioralne tehnike koje se koriste za treniranje životinja mogu primijeniti i na ljude.
Jedan od njegovih studenata bio je suosnivaĉ Instagrama Mike Krieger. I jako dobro je savladao gradivo. Nakon njega je ekipa s TikToka "doktorirala" ovisničko ponašanje pa zato i postoje termini "brain rot" ili "doomscrolling". Proguglajte, neće vam se svidjeti što to znači.
Kad je sve otišlo nizbrdo?
Ključan trenutak u povijesti za sunovrat mentalnog zdravlja nije pokretanje Facebooka. Ni prvi pametni telefon.
To je pojava iPhonea 4 s prednjom kamerom. Te se 2010. godine pojavio i Instagram.
iPhone je postojao i ranije, ali tek je ovaj s prednjom kamerom pokrenuo trend samoljublja. Prednja kamera i selfieji, uz launch Instagrama, aplikacije koja se mogla koristiti isključivo na mobitelu, označili su početak pogoršavanja mentalnog zdravlja. Kad je Facebook kupio i dodatno popularizirao Instagram 2012. godine, djevojke diljem svijeta već su se počele uspoređivati s milijunima drugih.
Istodobno su dečki zabrazdili u hard core video igre i pornografiju, gdje su se mjerili s drugim dečkima.
A usporedbe su prečac do manjeg samopouzdanja.
Cure su prošle puno gore jer im se društveni status više povezuje s izgledom. I svi znamo gdje otprilike stojimo na ljestvici. No kad su se s Instagramom pojavili milijuni "savršenih" običnih cura, interni mjerač im se naglo srozao - bile su ispodprosječne.
Na pitanju "koliko ste zadovoljni samim sobom" posljednjih 15 godina klinci sve više tonu. Iz godine u godinu trendovi su pokazivali da se nešto kobno za djecu diljem svijeta dogodilo upravo 2010. godine.
Sve ove ovisničke aktivnosti bile su i ostale su dostupne odmah i besplatno. Djeca ne moraju predočiti dokaz da imaju 13 godina, samo kliknu "da". Tako da na internetu imate aktivnu djecu od 8 ili 9 godina. Čak i oni kojima roditelji nadziru mobitele nalaze načine kako zaobići sve. Jedna je cura rekla da svaki dan instalira i deinstalira Instagram sa svog mobitela, a majka joj uopće ne zna da je ona tamo vrlo aktivna. Djeca mogu zavarati roditelje. To rade i odlikaši.
Manjak kontrole online zauvijek je promijenilo (društvene) živote mnogih.
Zbog online aktivnosti klinci sve više postaju depresivni, anksiozni, nesigurni, izolirani, usamljeni, suicidalni. Ne samo GenZ, za koje stariji misle da su razmažene i osjetljive pahuljice. A zapravo ih mi stariji nismo zaštitili.
Generacija Alfa iduća je na redu ako nešto ne poduzmemo. Vlasnici društvenih mreža sigurno neće ništa napraviti. Da su ikad htjeli zaštititi djecu, kontrola otvaranja profila bila bi puno stroža. Kao npr. kad otvarate račun u banci. Bez osobne ništa. Ali to im nije u cilju.
Društvene mreže namjerno puštaju djecu da budu tamo i namjerno stvaraju ovisnike od korisnika. Zašto su tako zli? Oni vas žele za sebe, cilj im je ostavili vas što dulje na mreži kako b podigli vrijednost svakog korisnika oglašivačima, a onda se to lijepo odrazi i na dionice. Nije ih briga za korisnike jer korisnici su roba. Ono što je mnogima od nas stoka koju jedemo kad smo gladni, to smo mi vlasnicima social platformi. Samo hrana koja deblja njihove novčanike.
Vrijeme je da ih stavimo na dijetu.
Jer uz ovisničke algoritme djeca nisu/nemaju šanse.
Moramo im pomoći. I to kolektivno, jer jedna obitelj ne može puno. Dijete će im biti izolirano i onda opet neće biti dobro. Svi moramo djelovati zajedno. Društvene mreže zaista ne trebaju nijednom djetetu.
Političari, stavite ovo u svoju agendu ako volite djecu. Puna su vam usta vrtića, ali nitko ne misli na nešto stariju djecu, posebno tinejdžere.
