Otkada znam za sebe, urednost i čistoća bili su mi vrlo važni. Ne, nije mi nužno da sve u mom okruženju bude kao iz kataloga, no određena doza čistoće nužna mi je za primjereno funkcioniranje i rad u tom istom prostoru.
Kako je, pak, na naša vrata napokon u svome punom sjaju ušlo i proljeće, želja za čišćenjem i dotjerivanjem stvari u domu povećava se kod mnogih. Kuju se planovi o preuređenju, bojanju zidova, prenamjeni starog namještaja, potpunom zaokretu dizajna i slično.
No zašto smo baš u proljeće otvoreni svim tim promjenama više nego ikada?
Zavirimo li u povijesne knjige, možemo naći nekoliko objašnjenja. Neki povjesničari vjeruju da je sve poteklo od Nowruza, perzijske nove godine koja je započinjala na prvi dan proljeća, a za tu prigodu u kući se moralo očistiti sve od tepiha do zavjesa.
U kršćanskoj zajednici običaj čišćenja od davnina se vezao iz Veliki četvrtak, netom prije Uskrsa, kada se sve trebalo pripremiti za Isusovo uskrsnuće.
U sjevernoj Americi, pa i velikom dijelu Europe, čišćenju se uvijek pribjegavalo početkom travnja jer je tada završavalo razdoblje hladnoće i kiša, kao i orkanskih vjetrova koji su često nosili velike količine prašine na prozore, a nerijetko i u samu unutrašnjost doma.
Naš mozak nered veže uz negativne emocije.
Termin proljetnog čišćenja zadržao se sve do danas, a prema brojnim znanstvenim istraživanjima, njegovo prakticiranje povoljno utječe na razinu stresa i odnose u obitelji.
Naime, proljetno čišćenje potiče nas na promjene za koje možda još nismo spremni, ali preuzimanjem kontrole čišćenja čitave kuće imamo dojam da imamo kontrolu i nad svojim životom, a time i nad promjenama koje dolaze.
Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu „Mindfulness“ pokazalo je da se razina stresa i anksioznosti značajno smanjuje prilikom čišćenja.
Od svih ispitanika, ukupno je njih 27 posto primijetilo značajno smanjenje stresa i poboljšanje opće slike mentalnog zdravlja prilikom pranja suđa i drugih površina u stanu.
Kako je rekla psihologinja Alicia H. Clark, svi mi želimo napraviti nešto kada smo anksiozni i kada osjećamo stres u svakom dijelu svoga tijela. Međutim, ne možemo utjecati na vanjske događaje, ali možemo na čišćenje. Iako moramo prihvatiti neke situacije u svome životu, ne moramo prihvatiti i prljav dom.
Nered vezan uz negativne emocije
A takvih domova itekako ima. Na stranu britanske i američke emisije o čišćenju – nečistih domova u kojima žive ljudi s vrlo visokom razinom stresa i narušenim obiteljskim odnosima ima na svakom koraku. Kada sam jednom ušla u dom jedne fakultetski obrazovane obitelji, bila sam zaprepaštena zatečenim neredom.
Stare novine, prašina koja nije vidjela krpu nekoliko godina, kutije s nepotrebnim stvarima od kojih se jedva krećeš, plijesan na zidu...
U toj istoj obitelji otac i majka su godinama u nesretnom braku. Na svakom koraku prate ih bolesti dišnih puteva. Sin se smatra manje vrijednim jer nije naslijedio očev put ekonomije. Ukratko, napetost se u toj kući može rezati nožem.
Da takvi odnosi i nered u kući nisu slučajnost, potvrdila je je i znanost. Naime, naš mozak nesvjesno nered vezuje uz negativne emocije kao što su napetost, briga, smetenost i uzrujanost, dok je čisti prostor povezan s pozitivnim emocijama kao što su smirenost, zadovoljstvo.
To je potvrđeno i istraživanjem koje je bilo objavljeno u „Personality and Social Psychology Bulletin“, a koje je pokazalo da takvo stanje posebno teško utječe na žene.
Štoviše, kada žena živi u takvom prostoru, povećava se njezina razina lučenja kortizola, hormona stresa. Voditeljica istraživanja pojasnila je da naš mozak nered vidi kao nedovršen posao, a takav osjećaj vlastite „nesposobnosti“ dodatno izaziva stres, iako često toga nismo ni svjesni. Sve to doprinosi napetim odnosima s ukućanima, neovisno o rodu i spolu, što, pak, stvara začaran krug.
Proljetno čišćenje potiče nas na promjene za koje možda još nismo spremni, ali preuzimanjem kontrole čišćenja čitave kuće imamo dojam da imamo kontrolu i nad svojim životom.
S druge strane, redovito čišćenje prostora, makar i pet minuta dnevno, u nama izaziva osjećaj kontrole, uspjeha i toga da smo naprosto nešto napravili kako treba. Sve nam to daje dodatnu energiju za poslovne i privatne planove, i to ne samo kada je u pitanju proljetno čišćenje.
Sjećam se kada sam tijekom studentskih dana netom prije ispita u dva sata oribala čitav podstanarski stan, sve ono što se i danima nakupljalo, a slične sam priče čula i od kolega i kolegica. Štoviše, nisam mogla ni učiti ako bih bila okružena neredom. Pospremanje mi je pomoglo nositi se sa stresom i naprosto bih nakon toga lakše zasjela za knjigu. I danas, kada sam god u sličnoj situaciji, uređenje prostora oko mene povoljno utječe i na moje raspoloženje.
Kada se još to spoji s proljećem i svim pozitivnim promjenama na vidiku, nema razloga zašto ne bismo prihvatili proljetno čišćenje. Vrijedi pokušati.
Okrugli, ovalni, pravokutni… Kako odabrati stol ovisno o obliku i(li) veličini prostorije?
