ŠTO SU FIBROADENOMI?
Fibroadenomi su najčešći dobroćudni tumori u dojci. Sačinjeni su od urednih stanica u potpunosti nalik normalnim stanicama tkiva dojki, žljezdanog (adenom) ili vezivnog (fibrom). Najčešći su fibroadenomi, ali rjeđe mogu biti histološki građeni samo od žljezdanog tkiva (adenomi) ili vezivnog tkiva (fibromi).
Fibroadenomi najčešće nastaju od puberteta ili menarhe (početka menstruacije) do 25. godine života, iako rjeđe mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi.
KADA NAJČEŠĆE NASTAJU?
Najčešće nastaju od puberteta ili menarhe (početka menstruacije) do 25. godine života, iako rjeđe mogu nastati u bilo kojoj životnoj dobi, ali ako se pojave nakon 35. godine života, potreban je poseban oprez jer u toj dobi mogu nastati i karcinomi dojki, koji u početnoj fazi nastanka mogu nalikovati fibroadenomu (FA – u daljnjem tekstu ).
KOD KOGA NAJČEŠĆE NASTAJU FIBROADENOMI?
Smatra se da najčešće nastaju kod djevojaka i žena koje imaju visoku razinu hormona jajnika estrogena, stoga mogu nastati i u trudnoći, odnosno povećavati se tijekom trudnoće.
Tijekom dojenja FA ne stvara nikakve probleme, jedino ako je smješten ispod bradavice može ometati istjecanje mlijeka kod sisanja djeteta. Nakon trudnoće smanjuju se postupno na veličinu prije trudnoće.
Postoji genetska predispozicija za njihov nastanak, tako da često liječnici susreću FA unutar obitelji. Nažalost, ne postoji istraživanje koje bi potkrijepilo spoznaje o eventualnoj mogućnosti utjecaja ili načina kojim bismo mogli spriječiti njihov nastanak.
KAKO SE DIJAGNOSTICIRAJU?
Fibroadenomi se često mogu napipati kao čvrste, gumaste i pomične kuglice, koje mogu biti velike od nekoliko milimetara do 3-4 centimetra. Mogu biti bolni prije menstruacije, a ovisno o lokalizaciji u dojci, mogu biti bolni na pritisak ili spontano u bilo kojoj fazi ciklusa, osobito ako su smješteni oko ili ispod bradavice, gdje postoji mnogo osjetnih tjelešaca.
Tijekom dojenja fibroadenom ne stvara nikakve probleme, jedino ako je smješten ispod bradavice može ometati istjecanje mlijeka kod sisanja djeteta.
Najčešće se dijagnosticiraju palpacijom, potvrdom ultrazvukom ili mamografijom. Ultrazvučno imaju tipičan izgled pravilne, jasno ograničene izrasline, koja ne daje akustične sjene ispod ili pored izrasline.
Kolor dopler ultrazvukom najviše klase, koji danas ima i posebne sofverske programe kao što je elastografija (SE) strain ili SWE – share wave elastografija, može se određivanjem čvrstoće tkiva dosta pouzdano, bez punkcije ili biopsije, utvrditi je li žarišna promjena koja odgovara fibroadenomu zloćudna ili dobroćudna.
Princip kvalitativne (SE) elastografije temelji se na činjenici da je fibroadenom zbog svoje gumaste strukture stlačiv, stoga je moguća njegova blaga deformacija pritiskom sonde, a princip SWE elastografije kvantitativno je mjerenje (5-10 uzoraka mjerenja) čvrstoće tkiva, kojim je moguće novim ultrazvučnim uređajima određivati čvrstoću tkiva u kPa ili mjeriti brzinu prolaska ultrazvučnih valova kroz žarišnu promjenu (FA).
Prema standardiziranim mjerenjima koje je donijelo Europsko i svjetsko društvo za ultrazvuk u medicini i biologiji, zaključujemo je li uočena promjena u dojci fibroadenom ili je došlo do promjene već ranije utvrđenog fibroadenom, odnosno je li karcinom dojke.
U današnjim UZV uređajima postoji i poseban softverski program micropure, kojim se mogu utvrditi mikrokalcifikati u dojci, a osobito je to važno jesu li oni prisutni u žarišnoj promjeni (FA) dojke.
Današnje spoznaje upućuju nas na što manju primjenu ili izbjegavanje invazinih metoda praćenja eventualnih promjena u FA (biopsija, punkcija) zbog više razloga. Jedan je od njih nelagoda za ženu, a drugi je mogućnost rasapa zloćudnih stanica tijekom biopsije ako je nastupila zloćudna transformacija dijela u FA ili je žarišna promjena u dojci inicijalno već bila zloćudna.
KADA SE PREPORUČUJE OPERACIJA FIBROADENOMA?
Indikacije za operaciju fibroadenoma su:
- promjena veličine, a osobito strukture i građe FA
- povećanje čvrstoće i nestlačivost FA tijekom pregleda elastografijom ili promjene u strukturu povećanjem čvrstoće mjereno SWE (elastografijom)
- ako su veći od 2 cm ili ako su bolni ili smješteni na nezgodnom mjestu u dojci.
Potrebno je redovito ultrazvučno praćenje fibroadenoma svakih 6-12 mjeseci, što ovisi o njihovoj pojavnosti i promjenama tijekom praćenja.
ŠTO AKO ŽENA IMA VIŠE FIBROADENOMA?
Fibroadenomi se mogu ponavljati u jednoj ili obje dojke u 10 posto žena, mogu nestati u razdoblju menopauze ili postmenopauze, kada se razina estrogena smanjuje, ali mogu i tijekom života nastajati novi fibroadenomi.
Postoje žene kod kojih postoji nekoliko fibroadenoma u obje dojke, što ne čini nikakvu razliku u postupanju praćenja. Vrlo mali postotak fibroadenoma tijekom života se mijenja u karcinom dojke, ali mala vjerojatnost ipak postoji.
Postoje i takozvani kompleksni fibroadenomi, koji su sačinjeni od solidnog tkiva, ali i cističnog segmenta unutar strukture.
KOLIKO ČESTO ODLAZITI NA PREGLEDE?
Potrebno je redovito ultrazvučno praćenje FA svakih 6-12 mjeseci, što ovisi o njihovoj pojavnosti i promjenama tijekom praćenja.
Za fibroadenome je bitno da nije važno hoće li se FA povećavati, već postoji li promjena njegove strukture, koju danas možemo puno jednostavnije, bezbolnije i bez agresivnih pretraga (punkcija i biopsija) pratiti kolor dopler ultrazvučnim pregledom s elastografijom.
