Djeca su spremna učiti o novcu, a za to imaju premalo prilika. Saznajemo kakvo je stanje u hrvatskom školstvu i što bi učenici o novcu trebali znati već u osnovnoj školi. U obrazovnom sustavu financijska pismenost se u tragovima spominje najčešće kroz sate matematike pa su zato edukacije nastavnika i učenika koje provodi Štedopis izuzetno važne. U nastavku otkrijte važne lekcije kojima svojoj djeci možete stvoriti temelje za odgovorno upravljanje novcem.

  Galerija Djecu treba učiti o novcu od najranije dobi Marina Ralašić, predsjednica  Štedopisa, Insituta za financijsko obrazovanje Vincenta iz Kastva Radionica financijske pismenosti Štedopisa +9 Radionica financijske pismenosti Štedopisa

Svi roditelji žele što jednostavnije riješiti problem kada njihovo dijete inzistira na novoj igrački, još jednim tenisicama ili nekom hobiju, ako u tom trenutku ne mogu izdvojiti novac za to. Kako bi rješavali ovakve situacije, roditelji ne bi trebali čekati da njihova djeca odrastu, već ih trebaju početi financijski opismenjavati što ranije.

Upoznati djecu s pojmovima novca, štednje i računa nije prerano čak niti u dobi od 10 godina. Djeca su spremna o tome učiti, međutim financijska pismenost nije dio nastavnoga gradiva i o tome znaju premalo, pa čak i po polasku u srednju školu.

Osim što je važno da znaju da novac ne dolazi iz novčanika ili s bankomata, nego da roditelji za to moraju raditi i da sve ima određenu vrijednost, djecu treba poticati samostalnom raspolaganju novcem. To je zapravo jedan od glavnih preduvjeta za stvaranje dobrih temelja za odgovorno raspolaganje novcem u budućnosti.

U nedostatku informacija u obitelji, ali i u obrazovnom sustavu, pojavila se potreba da se djeca upoznaju s osnovnim financijskim pojmovima na dodatnoj nastavi već u osnovnoj školi.

Štedopisove radionice o novcu za djecu i obitelji

Prava prilika za upoznavanje s pojmovima novca, štednje i općenito financijske pismenosti pružila se i učenicima u Osnovnoj školi Vjenceslava Novaka u Zagrebu. U nekoliko osmih razreda održane su radionice pod vodstvom Marine Ralašić, predsjednice Instituta za financijsko obrazovanje Zagreb, Štedopis. Štedopis su 2015. godine osnovali sveučilišni profesori, znanstvenici, novinari i poduzetnici kako bi zajedno kreirali inovativne programe financijskog obrazovanja s naglaskom na djecu i mlade za osiguravanje financijske uspješnosti budućih generacija.

Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, Insituta za financijsko obrazovanje Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa, Insituta za financijsko obrazovanje Foto: Nova Studio

Na zanimljiv i jednostavan način Ralašić je osmašima približila osnovne pojmove koji će poslužiti kao kvalitetna podloga za kreiranje budućih stavova o potrošnji i štednji. Djeca su se upoznala i s nešto konkretnijim pojmovima; saznali su koja je razlika između tekućeg i žiro računa, koje su karakteristike odgovornih potrošača te što je to osobni proračun.

Na primjeru učenice koja u dobi od 14 godina sama raspolaže svojim džeparcem u iznosu od 500 kuna, djeci je prikazano kako je ona tog mjeseca odlučila raspolagati novcem i koliko je uspjela uštedjeti. Većina djece u spomenutom razredu potvrdila je kako dobiva mjesečni džeparac, što je prema mišljenju Marine Ralašić ispravan put u financijskom osamostaljivanju djece koja se pripremaju za polazak u srednju školu. Naravno, pritom ih treba učiti odgovornosti.

Novčana anegdota u jednoj od najbogatijih obitelji svijeta

Kako bi cijela priča o potrošnji, štednji i kamatama djeci bila još jasnija, predsjednica Instituta za financijsko obrazovanje prepričala je djeci popularnu priču o odnosu oca i sina u jednoj od najbogatijih obitelji svijeta. Rockefellerov otac svojem je sinu dao mali iznos džeparca. Kada je sin potrošio cijelu svotu novca, otac mu je  posudio još, ali s potpisanim obećanjem da u idućem mjesecu sin mora vratiti potrošeno, s kamatom. Taj „potpisani ugovor o džeparcu“ sina nije opterećivao niti dok je trošio prvotni iznos, pa niti kada je posudio još novca od oca. Međutim, kada je sin morao ocu vratiti iznos duga te kamatu koju su definirali – to je bio trenutak u kojem je shvatio kako svijet novca funkcionira, ali i zašto je štednja važna. Ovo je zanimljiv primjer koji svaki roditelj može isprobati sa svojim djetetom i vjerovati da će iz ovog eksperimenta djeca usvojiti načela koja će biti važna u budućnosti.

Do kraja osnovne škole djeca o novcu ne znaju gotovo ništa

Razgovarali smo i s profesoricom matematike i informatike Melitom Nižetić, koja shvaća kolika je potreba za financijskom pismenošću već u osnovnoj školi.

  Melita Nižetić, profesorica matematike i informatike u Osnovnoj školi Vjenceslava Novaka u Zagrebu Melita Nižetić, profesorica matematike i informatike u Osnovnoj školi Vjenceslava Novaka u Zagrebu Foto: Nova Studio

Djeca o novcu ne znaju gotovo ništa. Znaju malo o kamatama jer je to dio nastave matematike u osmom razredu, ali tu priča staje. Što se tiče odnosa prema novcu, vrlo je površan, svodi se na upravljanje džeparcem, koji najčešće dobivaju svakodnevno. To znači da nisu primorani razmišljati što će biti sutra, nego kako sve što imaju potrošiti već danas. Financijska pismenost je važna već u osnovnoj školi, a u srednjoj pogotovo, rekla je Nižetić.

Upravo taj „dnevni“ džeparac djecu neće naučiti odgovornosti. Važno je da roditelj osobno procijeni trenutak kada će djetetu davati mjesečni džeparac i time ga naučiti kako raspolagati novcem koji ima u dužem vremenskom razdoblju, što će se dogoditi ako dijete potroši džeparac prije kraja mjeseca te što će se dogoditi ako nešto uštedi.

Ovakve su radionice jako važne, smatra Nižetić, čak i djeci od petog razreda osnovne škole.

Oni nisu svjesni vrijednosti novca, otkud taj novac dolazi i koliko muke i truda njihovi roditelji ulažu da taj novac uđe u kućni budžet.

Savjet za roditelje: Odnos prema novcu mora i u obitelji biti odgovoran, o novcu treba razgovarati pozitivno, a ne samo negativno

Radionica financijske pismenosti Štedopisa Radionica financijske pismenosti Štedopisa Foto: Nova Studio

Radionica financijske pismenosti Štedopisa Radionica financijske pismenosti Štedopisa Foto: Nova Studio

Radionica financijske pismenosti Štedopisa Radionica financijske pismenosti Štedopisa Foto: Nova Studio

Da je u školama pitanje novca i razumijevanje financija gotovo potpuno zanemareno, potvrđuje i istraživanje financijske pismenosti u Hrvatskoj iz 2019. godine koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosila je 12,3 od ukupno 21 boda (59 posto). Iako nije sjajan, ovaj rezultat označava povećanje od tri posto u odnosu na istraživanje provedeno četiri godine ranije. Pokazatelj je to pozitivnog trenda i rastućeg zanimanja za ovu temu, kao i potrebe za edukacijom o tome kako odgovorno upravljati novcem, kako štedjeti i u što ulagati te na koji način što prije postati financijski samostalan.

Stoga je banci Addiko, koja se strateški opredijelila za rad na financijskoj pismenosti, bilo izuzetno drago podržati projekt financijskog opismenjavanja za učenike viših razreda osnovnih škola koji provodi Štedopis.

Donacijom od ukupno 100.000 kuna Addiko banka osigurala je edukaciju nastavnika o osnovama financija koje su se prenosile učenicima osnovnih škola na radionicama u razdoblju od prosinca do ožujka. Osim toga, omogućili su tiskanje udžbenika financijske i ekonomske pismenosti "Novac i ja", koji je poslužio na baza za radionice.

Na stranicama Addiko banke moguće je pronaći izuzetno praktične neovisne preporuke o financijskim temama "Zašto ovo nismo učili u školi?" za građane i "Upoznaj svoje poslovanje" za male i srednje poduzetnike te provjeriti kreditne termine u Kreditnom rječniku.

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Addiko po najvišim profesionalnim standardima.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju