Međutim, u današnje vrijeme, zbog migracija i promjena u strukturi obitelji, sve je češće da roditelji odgajaju djecu bez podrške tzv. baka-servisa.
Odsutnost baka i djedova iz svakodnevnog života djece donosi brojne izazove. Prije svega, roditelji se suočavaju s povećanim logističkim i emocionalnim opterećenjem.
Organizacija svakodnevice, uključujući odvođenje djece u vrtić ili školu, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima te briga o kućanstvu, u potpunosti pada na njihova leđa. Ova situacija često rezultira osjećajem iscrpljenosti i povećanim stresom, posebno u obiteljima s više djece.
Financijski aspekt također predstavlja značajan izazov. Budući da nema dostupne obiteljske pomoći, roditelji se sve češće odlučuju na angažiranje profesionalnih dadilja ili upisivanje djece u privatne vrtiće, što može biti velik izdatak za kućni budžet.
Dodatno, odsustvo baka i djedova znači i manju mogućnost za spontanu pomoć u hitnim situacijama. Kada dijete iznenada oboli ili roditelji imaju neodgodive obaveze, izostanak osoba koje mogu uskočiti i pomoći stvara dodatni pritisak.
Kako izvući najbolje iz situacije?
Ipak, ovakva situacija ne donosi samo negativnosti. Upravo suprotno, ona može biti prilika za osnaživanje obiteljskih veza i razvoj djetetove samostalnosti.
Kada djeca nemaju stalnu dostupnost baka i djedova, potiče se njihova odgovornost, uključivanje u svakodnevne kućanske zadatke i razvijanje samopouzdanja. Djeca koja aktivno sudjeluju u organizaciji obiteljskog života često pokazuju veće razumijevanje za obaveze i razvijaju zdrav osjećaj odgovornosti.
Dijete koje odrasta bez "baka-servisa" u blizini ranije će postati samostalno.
Roditelji koji sami odgajaju djecu bez pomoći baka i djedova imaju priliku dodatno razviti vlastite roditeljske vještine. Uloga roditelja tako postaje aktivnija i sadržajnija, što može dovesti do dubljeg razumijevanja potreba djeteta i jačanja emocionalne povezanosti unutar obitelji.
Također, razvija se veća fleksibilnost i prilagodljivost, jer roditelji, suočeni s izazovima, postaju kreativniji u pronalaženju rješenja.
Kako organizirati slobodno vrijeme djece bez baka-servisa?
Kada govorimo o organizaciji slobodnog vremena djece u ovakvim uvjetima, ključno je kvalitetno planiranje.
Tjedni rasporedi aktivnosti mogu pomoći u boljoj organizaciji i smanjenju stresa.
- Uključivanje djece u planiranje vremena i aktivnosti izvan nastave dodatno potiče njihovu angažiranost i razvoj vještina samostalnog odlučivanja.
- Lokalne zajednice, školski programi, sportski i kulturni klubovi nude brojne mogućnosti za uključivanje djece u raznovrsne aktivnosti koje doprinose njihovom razvoju i ispunjavanju slobodnog vremena.
- Djeca se mogu baviti sportom, poput nogometa, plivanja ili gimnastike, što doprinosi njihovom fizičkom zdravlju i timskom duhu.
- Mnogi gradovi nude glazbene i dramske radionice, koje ne samo da razvijaju kreativnost, već i emocionalnu izražajnost.
- Likovni tečajevi i radionice rukotvorina potiču finu motoriku i koncentraciju, dok učenje stranih jezika otvara vrata novim kulturama i potiče kognitivni razvoj.
Sve to ne znači da se dijete nužno mora baviti time ili biti najbolje u tome. To su samo načini kako će popuniti slobodno vrijeme i iz neke od aktivnosti izvući ono najbolje od sebe.
Što kada je djeci dosadno?
Međutim, kada su u pitanju sve te aktivnosti, važno je i biti svjestan granica. Dijete ne bi trebalo čitav dan izbivati iz kuće i imati pretrpan raspored baš svaki dan. Ako na sat-dva može uskočiti vaša prijateljica ili netko blizak, to znatno može olakšati čitavu situaciju.
Kako dijete bude raslo, bit će sve lakše. No i tada se postavlja pitanje kako popuniti njihovo vrijeme nakon nastave ili pak vikendom ako roditelji rade.
Djeca starija od deset godina sve su sposobnija samostalno ispunjavati svoje slobodno vrijeme. To može uključivati čitanje knjiga, vođenje dnevnika, slikanje, slaganje puzzli, izradu maketa, programiranje ili istraživanje vlastitih interesa putem interneta – uz odgovarajuću roditeljsku kontrolu.
Štoviše, vrijeme provedeno samostalno, i to bez stalnih distrakcije, nužno je za razvoj unutarnje motivacije. Djeca tako uče kako se nositi s dosadom, što je zapravo poticaj za kreativnost i maštovitost.
Kada je djeci dopušteno da im bude dosadno, bez odmah dostupne zabave, njihova mašta i sposobnost rješavanja problema dolaze do izražaja. U tim trenucima djeca često osmišljavaju igre, pišu priče, crtaju stripove ili jednostavno razmišljaju – sve aktivnosti koje pridonose razvoju kognitivnih i emocionalnih sposobnosti.
Iako odgajanje djece bez baka i djedova sa sobom nosi brojne izazove, istovremeno pruža priliku za stvaranje snažnih, samostalnih i povezanih obitelji.
Zajedničkim savladavanjem poteškoća, roditelji i djeca mogu razviti čvrste odnose, temeljene na razumijevanju, poštovanju i zajedništvu.
Osim toga, djeca će tako ranije naučiti biti samostalna, a to im može samo pomoći u kasnijem životu.
