Tome ne pomaže ni činjenica što najčešće tijekom siječnja na mnogim bankovnim računima stanje nije sjajno.
Štoviše, prema mnogima se siječanj smatra najdepresivnijim mjesecom u godini, a psiholog Cliff Arnali čak je došao do zaključka da je 24. siječnja opće raspoloženje ljudske populacije na sjevernoj Zemljinoj polutki niže nego ikada.
Prilikom svog istraživanja u obzir je uzeo potrošnju u prosincu, dane protekle od posljednje plaće i hladnoću koja nas obavija.
Sve to ima snažno uporište u znanosti. Naime, tijekom kasnojesenkih i zimskih mjeseci, napose u siječnju, kod mnogih se pojedinaca javlja tzv. zimska depresija odnosno sezonski poremećaj ponašanja (eng. seasonal afektive disorder).
Umor, želja za hranom i nezanimanje za društveni život, neki su od simptoma zimske depresije.
Kako nam pojašnjava psihologinja Tina Brzić, riječ je o poremećaju koji je primijećen i definiran 1984. godine na američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje.
Naziv sezonski ili zimski pridodan je zbog specifičnosti pojavljivanja tijekom razdoblja kada se dani skraćuju i postaju hladniji, a svakodnevni bioritam mijenja se zbog nedostatka svjetla.
Upravo zbog nedostatka sunčeve svjetlosti dolazi do povećanja melatonina i smanjenja serotonina u našem organizmu, što uzrokuje osjećaj letargije i pojavljivanje simptoma depresivnijeg raspoloženja, ističe psihologinja.
Patimo li od zimske depresije, možemo prepoznati po ovim najčešćim simptomima:
- potreba za što dužim periodom spavanja
- svakodnevno doživljavanje umora
- unošenje veće količine hrane
- dobivanje na težini
- smanjeno zanimanje za društvene interakcije
- smanjeno zanimanje za seksualne aktivnosti
Što možemo učiniti kako bismo si olakšali?
Srećom, ovo stanje ima rješenja, no sve ovisi o nama i našoj volji da si pomognemo.
Izuzev psihoterapije i/ili farmakoterapije, dosta toga možemo i sami učiniti da nam bude bolje. Preporuča se što više vremena provedenog na otvorenom, čak i kada nema sunca jer dnevna svjetlost ipak utječe na nas. Osim toga, redovito vježbanje i kretanje dodatno potiče lučenje hormona serotonina koji, kada je u ravnoteži, daje osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti. Ako zbog obaveza boravak na suncu nije opcija, postoji mogućnost fototerapije odnosno terapije svjetlom i uzimanja vitamina D, no to mora obavezno nadgledati liječnik, govori nam Brzić.
24. siječnja smatra se najdepresivnijim danom na sjevernoj Zemljinoj polutki.
Također se preporuča i uzeti svoj društveni život u svoje ruke te nastojati organizirati druženja, odlaske na kave s najboljom prijateljicom ili pak, primjerice, upisati novi tečaj učenja određene vještine na kojem ćemo biti okruženi ljudima.
Važno je pripaziti i na hranu koju unosimo. Teška i masna hrana samo će pogoršati naše stanje, dok će ona bogata hranjivim tvarima poput vlakana, proteina i vitamina znatno utjecati ne samo na probavu nego i na bolje raspoloženje. Primjerice, zdravo varivo od leće ili pak varivo od piletnine i graška ne samo da obiluju hranjivim tvarima, nego će vam dati i potrebnu dozu energije.
No, kako napominje psihologinja, uza sve ovo jednako je važno i osvijestiti to da je život samo jedan, da će zima proći i da je ipak najvažnije usredotočiti se na „ovdje i sada“.
Tako možemo uvidjeti da se život sastoji od ugodnih i manje ugodnih trenutka te se oteti zamci upadanja u negativne misli zbog straha od budućnosti ili pak tuge zbog prošlosti. Kako na kraju kaže stara narodna pripovijetka o kralju promjenjiva raspoloženja, sve će ovo proći.
Pokušajmo živjeti u trenutku svjesni prolaznosti te dobrog i lošeg raspoloženja, zaključuje Tina Brzić.
