U svrhu zaštite i sprječavanja širenja pandemije koronavirusa, i u hrvatskim rodilištima dosta se toga promijenilo, a način funkcioniranja rodilišta znatno je drugačiji nego inače.

Najveća promjena za trudnice, odnosno rodilje, jest to što ne mogu imati sa sobom pratnju na porođaju i nema posjeta u bolnici. Moguće je da netko iz obitelji donese stvari koje su potrebne rodilji ili trudnici koja je u bolnici, ali te se stvari predaju na ulazu u bolnici jer nikome od posjetitelja nije dopušten ulazak u bolnicu, kaže nam primalja Biserka Matok Glavaš, mag. med. techn., predsjednica povjerenstva za stručni nadzor i kontrolu kvalitete Hrvatske komore primalja.

Zbog cijele te situacije u kojoj nema posjeta niti pratnji na porođaju, žene su više nego ikada okrenute primaljama u trenucima porođaja i prvih nekoliko dana nakon toga.

Primalje su obitelj ženama na porođaju uz koje sada ne mogu biti partneri

Primalje su ženama sada i zbog toga više nego ikada saveznice i prijateljice jer im pružaju podršku i utjehu, komuniciraju s njima neprestano, a istovremeno su im posrednik za komunikaciju s obiteljima i vanjskim svijetom. Posebno je to potrebno novopečenim majkama čija djeca trebaju produženu skrb i moraju duže ostati u bolnici jer su onda duže izolirane i potreba za komunikacijom im je još veća, ističe primalja Biserka Matok Glavaš.

Primaljama je najizazovnije u vrijeme koronavirusa poštovati sve mjere i protokole koji su na snazi te paziti na zdravlje trudnica, rodilja i novorođenčadi, ali i na svoje zdravlje. Potrebno je paziti i na vrijeme prepoznati simptome eventualne zaraze kod trudnica i rodilja kako bi se mogle na vrijeme odvojiti od ostalih da ne dođe do širenja zaraze. Primalje sada također imaju zadatak educirati žene koliko je inače, a naročito u situaciji pandemije, važno ustrajati na dojenju.

Majke trebaju znati da je dojenje apsolutno sigurno, pod uvjetom da se vodi računa o higijeni jer su nečiste ruke najčešći put zaraze, ističe Matok Glavaš. Strah rodilja u ovoj situaciji, dodaje, vidljiv je. 

Najviše se boje žene koje kod kuće imaju stariju djecu. Strahovi i sumnje najbolje se mogu umanjiti edukacijom, pa ih primalje educiraju kako da se ponašaju u ovoj situaciji, kako da provode mjere prevencije. Upozoravamo ih da se drže mjera socijalne distanciranosti, naročito kada dođu kući iz rodilišta. Ovo je prilika za novopečene majke da uživaju u babinju u svoja četiri zida s djetetom i ukućanima bez ikakvih posjeta. Ne trebaju jedino odbiti ako se baka, prijateljica ili netko blizak ponudi da će im skuhati ručak i ostaviti ga ispred vrata ili prozora, objašnjava.

Primalja Biserka Matok Glavaš
Primalja Biserka Matok Glavaš (Foto: Slaven Janđel)

Primalje su također svjesne da trudnicama u ovom vremenu nedostaju trudnički tečajevi i edukacije koje se inače održavaju kako bi se trudnice pripremile za sve što ih čeka, pa je zato Hrvatska komora primalja odlučila pokrenuti online edukaciju, odnosno video predavanja kojima je svrha priprema i edukacija žena za trudnoću, porođaj i dojenje. Tečajevi se mogu pogledati na Youtube kanalu Hrvatske komore primalja.

Ujedno, Komora je i za svoje članice pripremila cijeli niz besplatnih online edukacija kako bi se i primalje imale priliku kontinuirano educirati, i to iz udobnosti svoga doma.

Primalje su se organizirale i da pomognu rodiljama nakon potresa koji je zadesio Zagreb. Budući da su rodilje otpuštene iz rodilišta ranije nego što je to uobičajeno, Hrvatska komora primalja ponudila je telefonski ili mailom savjetovanje ženama koje nisu mogle doći do patronažnih sestara na vrijeme, a nisu dovoljno dugo niti bile u rodilištu kako bi dobile adekvatnu edukaciju za skrb o novorođenčetu kod kuće.

Čak i za vrijeme potresa u Zagrebu dok je vladala sveopća panika, primalje su ostale jake, pribrane i nisu napuštale trudnice i rodilje

S obzirom na to da sam radila u bolnici za vrijeme rata, mogu ovaj period usporediti s tim razdobljem. No čini mi se da je ovo razdoblje pandemije još izazovnije. Možda mi se tako čini zbog mojih godina jer sam tada bila puno mlađa, a s godinama smo svjesniji svih opasnosti, a možda i zbog toga što Zagreb i okolica u Domovinskom ratu nisu bili toliko izloženi opasnosti kao ostali dijelovi države, a danas je od pandemije ugrožena i cijela Hrvatska, kao i ostatak svijeta, priča Biserka Matok Glavaš.

DVOSTRUKE ILI ČAK TROSTRUKE SMJENE

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 2020. godinom medicinskih sestara i primalja. Međunarodna godina primalja zamišljena je kao godina slavlja, veselja i druženja. Osmišljene su razne edukacije i radionice na kojima su primalje trebale trudnicama i rodiljama prikazati svoj rad, ispričati što ih čeka na porođaju, naučiti ih i pokazati im kako da se što bolje pripreme za najvažniju i najljepšu ulogu u životu – onu majčinsku. Primalje su u međunarodnoj godini primalja i medicinskih sestara planirale unaprijediti svoje znanje i vještine zajedničkim edukacijama i sastancima.

A onda se dogodila 2020. godina. Dogodila se pandemija, dogodio se potres u Zagrebu. Svi unaprijed napravljeni planovi su odgođeni, stavljeni na čekanje ili otkazani. Primalje su na svojim radnim mjestima dok većina svjetskog stanovništva ostaje doma kako izbjegli zarazu koronavirusom.

Primalje ostaju na svojim radnim mjestima i duže nego inače, odrađujući dvostruke ili čak trostruke smjene. Svjesne su da se svaki dan na poslu izlažu opasnosti od zaraze, pa izbjegavaju svoje ukućane kako bi njih zaštitili. Umjesto da su izolirane od svog posla, primalje su izolirane od svojih obitelji, ispričala nam je Biserka.

Mjere socijalne distanciranosti koje se preporučaju građanima primalje ne mogu provoditi jer je njihov dodir podrške sada više nego ikad potreban rodiljama. Dok ostali provode vrijeme u izolaciji sa svojim obiteljima, primalje su obitelj ženama na porođaju uz koje sada ne mogu biti partneri.

Primalje su one koje sa ženama dijele sreću i veselje zbog prvih minuta novorođenog djeteta na ovom svijetu, istovremeno potiskujući svoj strah od svega lošega u vanjskom svijetu. Primalje moraju biti dovoljno jake i smirene kako bi svoju snagu prenijele na žene koje rađaju. Čak i za vrijeme potresa u Zagrebu dok je vladala sveopća panika, primalje su ostale jake, pribrane i nisu napuštale trudnice i rodilje, kaže Biserka Matok Glavaš.

Svojim požrtvovnim radom primalje su u ovoj godini već ispunile svoju misiju i pokazale da su dostojne svakog izazova. I možda Međunarodna godina primalja i medicinskih sestara neće biti godina slavlja, ali je svakako godina koja nam još jednom pokazuje koliko primalje doprinose zajednici te zašto im moramo iskazivati zahvalnost svakoga dana svake godine.