Vjerojatno bismo se svi naježili kad bismo pod mikroskopom vidjeli bakterije s kojima svakodnevno živimo. Mikroorganizmi mogu sadržavati i viruse, gljivice, životinjsku dlaku, perut, znoj te stanice ljudske kože koje svakodnevno napadaju naš životni prostor. Zbog toga postoje neki standardi u čišćenju kojih bi se trebali pridržavati ako želimo paziti na svoje zdravlje.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Popular Science, životni vijek klice uvelike varira ovisno o bakteriji i površini na kojoj se nalazi. Primjerice, echerichia coli je crijevna bakterija od koje se lako možemo razboljeti, ali na površini može ostat maksimalno jedan dan, dok kalicivirus, poznat kao trbušna gripa, na površinama u našem domu može živjeti i tjednima.
Dakle, koliko često bismo trebali čistiti određene površine u svom domu? Na to su pitanje odgovorili mikrobiolog Jason Tetro i stručnjakinja za čišćenje Becky Rapinchuk koji su ovu temu pomno proučili, a o njoj čak i napisali knjige.
U nastavku pročitajte što savjetuje znanost i koliko često bismo trebali…
Promijeniti posteljinu
Većina bakterija na plahtama je ekološka i bezopasna. To su uglavnom bakterije i gljivice, zajedno s prljavštinom, uljima, aknama i peruti. Bez obzira na to, stručnjaci preporučuju da bismo posteljinu trebali prati i mijenjati od jednom tjedno do dva puta mjesečno, ovisno o našim higijenskim navikama. Primjerice, ako vam se kosa brže masti, jastučnicu perite jednom tjedno, a plahtu jednom u dva tjedna.
Dezinficirati sudoper i umivaonik
U sudoperu su svoj dom pronašle neke opasnije bakterije. Tetro kaže da se u umivaoniku skupljaju fekalne tvari, nakon obavljanja nužde koje se ne moraju vidjeti na našim rukama, ali ih prenesemo u umivaonik. Također, bakterije poput echerichie coli i salmonele mogu kontaminirati kuhinjski sudoper, posebno ako ste pripremali sirovo meso. Dakle, sudoper i umivaonik bismo trebali dezinficirati svaki dan.
Usisavati tepihe i prati podove
Ovaj kućanski posao trebali bismo napraviti jednom tjedno. Tepihe trebamo usisavati češće ako imamo kućne ljubimce ili ako patimo od alergija. U suprotnom, ondje ne žive posebno opasne bakterije kojih se trebamo svakodnevno rješavati. Iznimka su kuhinjski podovi koje bi trebali očistiti nakon što pripremimo hranu.
Obrisati kupaonicu
Barem jednom tjedno. Kupaonica je jedan od najboljih domaćina bakterijama, posebno onim opasnim poput echerichie coli, koja se može pronaći u radijusu od šest metara oko wc školjke i umivaonika. Umivaonik svaki dan, wc školjku jednom tjedno, kadu također jednom tjedno, a zastor tuš kabine barem jednom mjesečno.
Zamijeniti ručnike i kuhinjske krpe
Ručnici za kupanje su plodno tlo za bakterije jer ih dugo držimo mokrima. Puni su stafilokoka i izmeta, napominje Tetro i dodaje da bismo ih trebali mijenjati svaki drugi dan. Ručnik s kojim brišemo kosu dovoljno je mijenjati dva puta tjedno. Kuhinjske krpe, posebno one koje su brisale površinu na kojoj je bilo sirovo meso treba odmah promijeniti.
Zamijeniti spužvice
Kuhinjska spužva jedan je od najprljavijih predmeta u vašem domu. Ondje se nalaze milijarde bakterija na jako maloj površini, ali na svu sreću to nisu opasne bakterije. Ako želite koristiti spužvu sve dok se ne raspadne, trebali biste ju poslije svakog korištenja staviti u kipuću vodu kako bi ubili većinu bakterija, a onda ponovno koristiti.
Brisati kvake
Kvake u sobama bismo trebali brisati jednom tjedno, a u kuhinji i kupaonici svaki dan, smatraju stručnjaci. Na kvakama se nakuplja puno više bakterija nego što mislimo, a posebno bismo ih često trebali prati ako je netko od ukućana bolestan.
Prati grudnjake
Ovisno o dnevnim aktivnostima, grudnjake bismo trebali prati svaka dva do trii nošenja. Možda se pitate što podrazumijeva „nošenje“. Jedan izlazak u kojemu plešemo cijelu noć, zasigurno je jedno nošenje, ali odlazak u trgovinu možemo zanemariti i grudnjak obući još koji puta.
Prati madrac
Madrac bismo trebali prati svakih šest mjeseci. Iako nam se čini da madrac nije prljav jer se na njemu uvijek nalazi plahta, on je mekano i udobno utočište za grinje koje alergičarima može stvarati puno problema. Madrac nije potrebno okretati. Usisajte madrac pomoću odgovarajućeg nastavka pa ga pošpricajte mješavinom vode i mirisnog ulja.
Prati perilicu rublja
Većina perilica je kontaminirana bakterijama, a najveći problem je taj što naša odjeća može pokupiti te bakterije. Nakon što operete donje rublje, ručnike i kuhinjske krpe, trebali biste dobro dezinficirati perilicu kako biste ubili sve opasne bakterije, a bez obzira na to što perete, trebali biste ju oprati jednom mjesečno.
