Da, upravo crijeva nazivaju drugim mozgom jer s našim pravim mozgom komuniciraju preko vagusa, ''putujućeg'' živca uz čiju pomoć ta dva ''mozga'' zajedno upravljaju psihom i tijelom. Ona imaju niz uloga, a ne samo da sudjeluju u probavi, kao što se prije smatralo. Istraživanja su pokazala da su ona glavni igrači u regulaciji upale i imuniteta. Gotovo 80 posto stanica imunosnog sustava nalazi se u crijevima, tamo gdje živi najveći broj korisnih bakterija od tri trilijuna bakterija u našem tijelu. Njihov izbor doma nije slučajan – ti moćni mikrobi ključni su igrači u razvoju i zdravlju imunosnog sustava.
Zdrava crijeva sastoje se od različitih vrsta bakterija kod različitih ljudi i ta različitost omogućuje da se osjećamo dobro, a veliku ulogu u tome imaju dobre bakterije koje naporno rade na tome da se njihov broj ne smanjuje, a onih ''loših'' ne povećava.
Crijevne bakterije također proizvode više od 90 posto serotonina pa poremeti li se crijevna mikrobiota, to može utjecati na raspoloženje, spavanje, koncentraciju i apetit. Loše bakterije mogu utjecati i na izgled naše kože, dovesti do kronične, sustavne upale, koja se manifestira kao akne, crvenilo, iritacija, suha koža, pa čak i prerano starenje.
No probava ima puno šire značenje, a da bi crijeva obavljala svoju važnu funkciju, svi dijelovi probavnog sustava moraju surađivati i pravilno funkcionirati. Probava počinje već u ustima, a završava u debelom crijevu. No to nije sve, da bi tijelo iskoristilo sve hranjive sastojke iz hrane, ona mora proći nekoliko postaja.
Jetra mora proizvoditi žuč i otpuštati je u probavni trakt. Gušterača mora nesmetano lučiti probavne enzime koji razgrađuju hranu kako bi se svi hranjivi sastojci mogli apsorbirati iz tankog crijeva u tijelo. Mišić koji regulira otpuštanje probavnih enzima i žuči u tanko crijevo mora se opuštati, a u tome mu pomaže magnezij. Žučni mjehur mora se stezati kako se žuč u njemu ne bi zadržavala i uzrokovala žučne kamence, tu nam pomažu sulfati. Debelo crijevo zadnja je faza probave. Kroz njega se tijelo rješava štetnih tvari i neprobavljenih ostataka hrane. Zato je vrlo važno imati redovitu stolicu.
Probava je proces kojim se hrana razgrađuje do oblika koji je prikladan za apsorpciju u tijelo. Svi dijelovi probavnog sustava stoga moraju biti usklađeni kako bi naša probava imala pozitivan utjecaj na naše raspoloženje, na koncentraciju i pamćenje, pa čak i na smanjenje rizika od pretilosti. Ali i na imunitet.
Zato se pobrinite za svoju probavu, osjećajte se i izgledajte dobro, a rješenje potražite u prirodi. Prehranu obogatite voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i vlaknima te s dovoljno tekućine. U zdrave životne navike uključite i Donat koji sa svojim jedinstvenim mineralnim sastavom može riješiti probleme zatvora i žgaravice, ali i pružiti podršku ostalim dijelovima probavnog sustava – može potaknuti stvaranje žuči i stezanje žučnog mjehura te pomoći boljoj funkciji probavnih enzima.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom DONAT po najvišim profesionalnim standardima.
