Naime, deseci žena svake godine rađaju u svom domu, a status poroda kod kuće i dalje nije do kraja reguliran.
Pojave se ponekad i na prvi pogled simpatične priče o porodima u helikopterima, autima, kolima hitne pomoći... Ali simpatične su onda kada sve prođe u redu.
Ipak, te žene, a i mnoge druge možda nisu htjela doživjeti jedno takvo iskustvo. Možda su htjele roditi u sigurnosti svoga doma. To je pak ono što im mnogi žele omogućiti.
Naime, porod kod kuće u našoj zemlji nije do kraja reguliran, a kako je nedavno rečeno u emisiji Provjereno, Hrvati žene koje žele roditi u svom domu smatraju razmaženim osobama koje riskiraju previše i ugoržavaju sebe i dijete. Mišljenje Erike Spirić iz Hrvatske komore primalja je i da naši liječnici misle kako primalje nisu dovoljno educirane za samostalan rad.
No, je li to stvarno tako? Ugrožava li porodom kod kuće žena i sebe i dijete, jesu li primalje dovoljno educirane i koje su opcije žena koje žele roditi ko kuće pitanja su na koje smo odgovore potražili kod ginekologinje Jasenke Grujić i u Udruzi Roda (Roditelji u akciji).
U nastavku pročitajte odgovore na ključna pitanja o porodu kod kuće, kao i mišljenja struke.
Doule, primalje i brojne udruge poput Roda traže da se hrvatski zakon čim prije promijeni te da se omogući porođaj od kuće kakav već postoji na zapadu, ali i u susjedstvu.
NA KOJI JE NAČIN REGULIRAN POROD KOD KUĆE U HRVATSKOJ?
Svaka žena koja odluči roditi kod kuće nalazi se u nereguliranoj, takozvanoj sivoj zoni.
Kako su nam objasnili u Udruzi Roda, Zakon o primaljstvu opisuje razinu obrazovanja, kompetentnosti i opseg rada primalje, no on ne opisuje gdje se skrb koja pruža primalja može odvijati.
Nedavne promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvele su pojam primalje, kao zdravstvene djelatnice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, da mogu otvoriti privatne prakse i raditi samostalno, ali opet ne definira može li ta praksa biti u sklopu obaveznog osiguranja - to bi trebao regulirati Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju i njegovi podzakonski akti, no koliko je njima poznato to do sada nije ostvareno.
Smatraju da porode u kući, u ambulantama domova zdravlja treba regulirati na isti način na koji se reguliraju druge zdravstvene usluge.
Treba se propisati tko mora prisustvovati od zdravstvenih djelatnika, tko je odgovoran, opisati se moraju tehnički uvjeti (od veličine prostorija do opreme i vrsta lijekova koje mora biti dostupno) i propisati dokumentacija koja se mora voditi i arhivirati. Naposljetku primalja koja je odgovorna za porod mora moći nadležnom matičnom uredu prijaviti porod djeteta, objašnjavaju.
Ipak, unatoč činjenici da se radi o području koje nije regulirano, postoje žene koje se odlučuju na porodo kod kuće.
Uz žene koje rađaju kod kuće često su i doule, žene koje pomažu rodiljama pri porođaju. Bitno je naglasiti da doule ne pružaju nikakvu medicinsku skrb i ne smiju sudjelovati na porodima bez nazočnosti primalje ili liječnika.
Pitanje koje se zbog toga postavlja je - KOJE SU NJIHOVE MOGUĆNOSTI?
U Udruzi Roda objašnjavaju da žene u ovakvoj situaciji najčešće zovu primalje iz druge, susjedne zemlje, da pruža skrb. To su najčešće primalje iz EU u kojoj je inače direktivom propisano kako bi trebalo izgledati obrazovanje primalja u svim temljama EU tako da kompetencije primalja u cijeloj Uniji budu jednake, s ciljem da se one mogu slobodno kretati u državama članicama.
Te primalje su u pravilu licencirane za rad u svojim zemljama, te obavljaju posao po načelima struke u toj zemlji (imaju propisanu opremu i lijekove na svakom porodu).
Nažalost, takav okvir ne postoji u Hrvatskoj pa tako nema mogućnosti da slijede hrvatski propis vezan za propisanu opremu i lijekove. U pravilu se te primalje također upišu u registar primalja pri Hrvatskoj komori primalja, koja im je dužna izdati licencu, objašnjavaju u Udruzi Roda.
A KAKO IZGLEDA POROD KOD KUĆE UZ PRIMALJU?
Primalje pružaju skrb ženama u trudnoći, te dolaze na poziv kad krene porod.
U tom slučaju budu uz rodilju sve dok se dijete ne rodi. U slučaju potrebe za transferom u rodilište primalje najčešće ne ulaze sa rodiljom u rodilište, iz straha zbog nedefiniranosti njihovog statusa, i tu smatramo da je velik propust naše države, naime porodi kod kuće su realnost, i time da to ignorira, država čini te porode rizičnijima, kažu u Udruzi.
Dodaju i da postoje žene, koje smo sveć spomenuli u uvodu teksta, koje rađaju izvan rodilišta, a da to nisu planirale.
Primjerice žene s otoka ili iz udaljenih mjesta koje ne mogu doći do najbližeg rodilišta na vrijeme. One su također prepuštane same sebi i to smo zorno vidjeli za vrijeme korona-krize.
Naime u običnim vremenima bi se te žene hospitaliziralo nekoliko dana prije termina da u bolnici dočekaju porod, no zbog epidemioloških uvjeta to nije bilo moguće zadnjih godinu dana.
Zato su žene najčešće vlastitim prijevozom ili hitnom odlazile u rodilišta kad bi krenuli trudovi.
Na nekim otocima i udaljenim mjestima, postoje primalje koje rade kao medicinske djelatnosti i volontiraju u svoje slobodno vrijeme da budu uz rodilje koja ide hitnom službom u rodilište, tako da rodilja može roditi uz educiranu primalju umjesto uz često za to neiskusnu ekipu hitne pomoći.
Tim primaljama treba skinuti kapu i zahvaliti, jer su nadasve humanistice koje vjeruju u načela svog poziva - da budu uz žene - neovisno o birokratskim zavrzlamama, objašnjavaju u Udruzi.
Samo u Hrvatskoj ima 300 visokoobrazovanih primalja.
PORODI KOD KUĆE SE DOGAĐAJU
Broj kućnih poroda još uvijek je malen, no on raste, a posebno je rastao u pandemijskoj 2020. godini kada je kod kuće rođeno 97 beba.
Kruta ograničenja pod krinkom epidemioloških uvjeta koja su mnoga rodilišta uvela početkom 2020. (i koja mnoga rodilišta još nisu ublažila) značila su da sve više žena traži porod kod kuće. Ignoriranjem da one postoje nikome nije u interesu, ni državi, ni ženama, poručuju iz Udruge Roda.
Pitali smo ih imaju li i neki SAVJET ZA ŽENE SKLONE OVOJ OPCIJI.
Naglasili su prije svega da je za siguran porod kod kuće neophodno imati stručnu podršku iskusne, licencirane primalje. Sve manje od toga je, kažu, vrlo rizično.
Ženama preporučuju da se kod donošenja ovakve odluke dobro raspitaju i pristanu na skrb samo provjerene i iskusne primalje te da u svom okruženju potraže i savjet žena koje su rodile doma.
Njihova želja je pak da u bliskoj budućnosti žene mogu angažirati hrvatske primalje redovnim putem, preko obaveznog zdravstvenog osiguranja. I rade na tome da se to ostvari.
RAĐANJE KOD KUĆE MOŽE BITI SJAJNA OPCIJA
A da želja trudne žene da rodi u svom domu nije nikakva blasfemija ili neodgovorna odluka koja može dovesti do neželjenih posljedica smatra i ginekologinja dr. Jasenka Grujić.
Dodaje, naravno, da se treba priznati kao je moderno porodništvo uz rađanje u bolnici dovelo do bitnog smanjenja maternalnog morbiditeta i mortaliteta i do bitnog smanjenja perinatalnog mortaliteta i morbiditeta.
Vrijeme je da mi, hrvatski porodničari, konačno prepustimo primaljski posao primaljama i počnemo se ozbiljno baviti drugim aspektima opstetricije.
Međutim, porođaj u bolničkom okruženju, uz katkad preopterećeno i/ili neljubazno osoblje mnogim je rodiljama ostavio trajni ožiljak u umu, uz sjećanje na nešto što je trebalo biti prekrasno, a bilo je užasno.
Davno sam rodila u bolnici. I danas me prati osjećaj da sam izgubila nešto što sam trebala imati kao što zemlja treba vodu, a to je "držati nekoga za ruku", u doslovnome i prenesenome smislu.
To nije bilo moguće, iako je sve (uglavnom) prošlo dobro. Sjećanje i žal za propuštenom nježnom podrškom je ostao, kaže doktorica Grujić, a onda nastavlja s iznošenjem činjenica.
Poštujući autonomiju dobro informirane rodilje, rađanje u svome domu, za one koje to žele, može biti sjajna opcija.
Govorimo o onim ženama koje za takvo što imaju osnovne uvjete (prostor, tekuća voda, struja), kaže Grujić.
Dodala je i kako najnovija istraživanja (BMJ, 2011) pokazuju da je porod kod kuće uz asistenciju licencirane primalje jednako siguran za majku kao i porod u rodilištu.
Višerotkinje imaju, rađajući kod kuće, manje katkada nepotrebnih intervencija uz dobar perinatalni ishod.
Prvorotkinje koje rađaju kod kuće moraju biti informirane o tome da je, iako i u toj grupi rodilja ima također manje intervencija, dokazan lošiji perinatalni ishod kada rađaju u kući nego kada rađaju u bolnici, kaže Grujić.
Navela je i još dva presudna i nužna uvjeta kako bi se mogla garantirati sigurnost za rodilju i plod koji se rađa.
• Prvi uvjet je dakle prisustvo certificirane primalje, dakle one primalje koja je osposobljena za nadzor normalne trudnoće i samostalno vođenje normalnog poroda.
• Drugo je organizrana, unaprijed dogovorena suradnja s bolnicom koja nije udaljena od mjesta poroda više od 30 minuta vožnje.
• Treće - kod kuće mogu rađati samo žene s trudnoćom bez komplikacija.
Doktorica Grujić na kraju je odala poštovanje primaljama, onima koje jesu uz rodilju, onima koje blaženim rukama štite međicu i onima koje su tolliko posebne jer su svakodnevno na izvoru života.
Vrijeme je da mi, hrvatski porodničari, konačno prepustimo primaljski posao primaljama i počnemo se ozbiljno baviti drugim aspektima opstetricije, zaključila je.
