Kada ste posljednji put poslali nekom pismo ili čestitku pisano rukom i kemijskom olovkom?

Ubrzani razvoj tehnologije gotovo je pa uništio tu tradiciju, no nema ljepšeg osjećaja kada vidite da vam je poštar napokon donio nešto tako osobno.

Da pisma, čestitke i razglednice uistinu mogu oduševiti i barem na trenutak dočarati onaj stari šarm slanja pisanja, pokazalo je i nedavno istraživanje provedeno na američkom Sveučilištu Chicago. Naime, skupina od 107 studenata zamoljena je da napiše pismo zahvale osobi koja je najviše utjecala na njih ili učinila nešto zaista posebno što će zauvijek pamtiti.

I primatelji i pošiljatelji pisma pritom su morali ispuniti upitnik u kojem ih se pitalo koliko su bili iznenađeni kada su primili pismo, odnosno kada su ga morali napisati, kako je na njih utjecao pročitani sadržaj pisma, je li se njihovo raspoloženje tada popravilo, jesu li osjećali toplinu i bliskost s tom osobom i slično.

Pokazalo se da su osobe koje su primile pismo bile uistinu oduševljene i dirnute tim činom te da su pošiljatelji bez razloga imali prisutnu dozu straha tijekom pisanja.

Iako je poslati čestitku ili neku zgodnu naljepnicu preko društvenih mreža i raznih aplikacija možda jednostavnije i praktičnije, ništa ne može nadomjestiti onu čaroliju kada vam poštar donese fizičko pismo.

KAKO JE SVE ZAPRAVO POČELO?
Još su se u starom Egiptu i Kini dobre želje ispisivale na papirusu, a ručno rađene papirnate čestitke prvi su se put pojavile u Europi još u 15 stoljeću. U 17. stoljeću religiozne obitelji iz njemačkih pokrajina slale su ih jedne drugima, ručno crtane.

Međutim, tek su se u 19. stoljeću počele komercijalno širiti i ostatkom svijeta. Sve je počelo kada je bogati britanski poduzetnik Sir Heny Cole odlučio naručiti prvu božićnu čestitku. Nakon što je čitav život proveo u državnoj službi, a potom bio jedan od osnivača ustanove koju danas poznajemo kao poštanski ured, počeo je razmišljati o načinima na koje bi svi ljudi mogli koristiti usluge pošte. Njegov prijatelj John Callcott Horsley bio je vrsni umjetnik pa su zajedno došli na ideju izrade božićnih čestitki.

Neka Božić bude povod da se opet spojite s ljudima do kojih vam je stalo, a koje dugo niste čuli ili vidjeli.

Prva božićna čestitka u središnjem je dijelu prikazivala tri generacije obitelji okupljene za blagdanskim stolom, a s lijeve i desne strane bili su prizori poklanjanja odjeće i hrane siromašnima. Čestitke su prodavali za tadašnji jedan šiling, a ukupno ih je te 1843. godine bilo tiskano 1000 komada.

Telefon s brojčanikom stvar je prošlosti 16 stvari koje današnji klinci nikada neće raditi

Pjesme su se nekad s radija snimale na kazete Život prije interneta: 5 sitnica koje nam nedostaju

Uskoro su božićne čestitke počele biti i služben način obraćanja narodu, pa je tako kraljica Viktorija bila jedna od prvih koja je slala službene čestitke. Gotovo stoljeće kasnije američki predsjednik Dwight D. Eisenhower objavio je prvu službenu predsjedničku čestitku, a tu su tradiciju nastavili i njegovi nasljednici.

Čestitke su nekada izgledale baš poput crteža iz slikovnice Čestitke su nekada izgledale baš poput crteža iz slikovnice (Foto: Profimedia)

ŠTO NAPISATI U BOŽIĆNOJ ČESTITCI ILI PISMU?
Posljednje dvije godine na svima nama ostavile su neizbrisiv trag. Mnogi od nas više se ne zamaraju sitnicama. Naučili smo kako se čitav život može preokrenuti u jednom danu. Baš zato napišite iskrena pisma ili čestitke ljudima do kojih vam je najviše stalo, onima koji su utjecali na vaše živote i učinili ih boljima.

Napišite pismo prijateljici s kojom ste nekada se dijeliti, ali vas je život razdvojio. Napišite pismo osobi koju volite najviše na svijetu, no možda je trenutno vaš odnos u krizi. Izlijte svoju dušu na papir.

Napišite im koliko vam znače, dodajte u pismo neku zajedničku uspomenu, možda baš vezanu uz blagdane. Ako je njihova adresa jedino što imate, ponovno im dajte svoj broj mobitela i zamolite ih da vam se jave.

Neka Božić bude samo povod. Nemojte se ograničavati na čestitanju blagdana. Opišite kako ste, na čemu radite, što vam se dogodilo otkada se niste čuli i zamolite drugu strani da učini jednako.

Što god pisali, neka to bude od srca. Druga će strana to itekako prepoznati i znati cijeniti.

Sretan Božić Sretan Božić (Foto: Shutterstock)

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju