Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica mladih i socijalne skrbi u prvom intrevjuu za Zadovoljna.hr otkrila nam je kako će se ulazak Hrvatske u Europsku uniju odraziti na mame, mlade poduzetnice, djecu iz nasilnih obitelji te društvenoj solidarnosti koje hrvatskim građanima ne nedostaje

Na koji način će se ulaskom u EU promijeniti život građanima koji po određenim kriterijama pripadaju resoru kojeg vodite u Vladi, onaj socijalne skrbi, obiteljima, mladim majkama, socijalno ugroženim te osobama s invaliditetom?
S obzirom da Europska unija ne predviđa nešto što bi se zvalo nadnacionalnom, europskom socijalnom politikom, to jest da je socijalna politika stvar nacionalnog zakonodavstva, s tog stanovišta na 1. srpnja treba gledati kao na simboličan datum. Ministarstvo socijalne politike i mladih krenulo je zakonodavnu reformu u svom resoru, donijelo Zakone o dadiljama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

U pripremi su novi Obiteljski zakon i Zakon o socijalnoj skrbi, te Zakon o inkluzivnom dodatku. Zakonske promjene donose mnoge novosti, od stvaranja većih mogućnosti za znatnije sudjelovanje očeva u brizi i odgoju djece, preko produženja minimalnog trajanja roditeljskog dopusta, do pojačane zaštite djece u brakorazvodnim procesima u novom Obiteljskom zakonu. Približavanje europskim standardima nije trenutak već proces koji već duže vrijeme traje.

Mladima je glavna demotivacija tijekom obrazovanja i kasnijeg traženja posla, tzv. zapošljavanje preko veze. Hoće li se situacija na tom području promijeniti s obzirom na proširivanje tržišta rada i oštriju konkurenciju. Kako biste motivirali takve obeshrabrene mlade ljude?
Jedan od naših prioriteta je osigurati mladima mogućnost ostvarivanja egzistencije u vlastitoj zemlji. Kao Vlada osmišljavamo mjere kako bi olakšali ulazak mladih u svijet rada.

Poruka mom djetetu je univerzalna, poklapa se s onim što bih poručila svim mladima. Europska unija je veliki izazov, ali izazov pun velikih šansi

Tako mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa omogućava mladima da steknu radno iskustvo, što je ponekad presudno da se uopće aplicira na natječajima za slobodna radna mjesta. Samo Ministarstvo socijalne politike i mladih raspisalo je natječaj za četrdesetak radnih mjesta za one bez radnog iskustva.

Javilo nam se više od 800 visokoobrazovanih mladih ljudi što pokazuje koliki je pritisak mladih obrazovanih ljudi bez posla, ali i to koliko je ta mjera bila opravdana. Živimo u vrijeme krize koja je osobito pogodila mlađu populaciju i Hrvatska u EU nije nikakva iznimka. Činimo sve da ublažimo posljedice krize i zadržimo mlade obrazovane ljude u Hrvatskoj, no stvari treba gledati i iz drugog kuta. Mi u EU i EU u Hrvatskoj, to je nova situacija koja će mladima otvoriti nove, široke perspektive u životu.

Mnogi se pribojavaju težih životnih prilika, odnosno većih životnih troškova i siromašnijeg društva. Je li takav strah opravdan?
Da nema globalne recesije, sada uopće ne bismo govorili o mogućnosti da nam u EU može biti lošije. To je prolazna faza. Smatram da je strah od većih životnih troškova i siromašnijeg društva neopravdan. Mađarska, Češka, Poljska, Slovačka, baltičke zemlje bile su po standardu života daleko iza nas prije ulaska u EU, sad u njima velika većina ljudi živi puno bolje nego prije. Nema razloga da tako ne bude i s nama. Ulazak u Europsku uniju treba gledati kao priliku za bolji život, a ne kao nekakvu prijetnju.

Hoće li nam nove društveno – političke prilike olakšati ili otežati da postanemo što solidarnije društvo u kojem zdravi pomažu bolesnima, mladi starijima, a bogatiji siromašnijima?

Solidarnost među ljudima nije nešto što se može propisati dekretom. To je pitanje mentaliteta i naslijeđa, i mogu reći da hrvatski građani nikad nisu bili deficitarni po tom pitanju. Tome u korist govore činjenice; od toga da svaka akcija za pomoć bolesnoj djeci i nemoćnima uspije i odjekne na nacionalnoj razini do toga da je Hrvatska sam svjetski vrh po broju donora organa. I to se neće promijeniti s ulaskom u EU. No propisati se mogu standardi socijalne države.

U ovim teškim gospodarskim vremenima teško je dohvatiti skandinavski ideal socijalne države, no ova Vlada i ministarstvo koje vodim ne odstupa od prakse da zaštiti ekonomski najugroženije skupine društva.

Žensko poduzetništvo ima velikih potencijala pri dobivanju potpore EU fondova. Što biste preporučili ženama koje imaju talent, znanja i volje za pokretanje vlastitog biznisa?

Uz talent, znanje i volju i nije potrebno još puno da se uspije u poslu, možda samo malo hrabrosti. Formula za uspjeh u povlačenju sredstava iz fondova EU je u bazi kvalitetnih projekata i njihovoj brojnosti i stoga već duže vrijeme potičemo i podržavamo potencijalne prijavitelje u pisanju i provedbi projekata.

Trend povećanja prijava na natječaje je vidljiv što je vrlo ohrabrujuće i za buduće natječaje. U sustavu socijalne politike već postoji određeni broj organizacija civilnog društva i ustanova koje su stekle iskustvo u pisanju i provedbi projekata i za očekivati je da će u budućem razdoblju njihovi kapaciteti biti još jači u tom području.

Nema razloga da se sad već velika iskustva ustanova i organizacija civilnog društva ne koriste u svrhe privatnog poduzetništva. Jedno povlači drugo, iskustva se nadograđuju, kompetentnost nam tako raste i vrlo sam optimistična u uvjerenju da ćemo sve više i sve lakše dolaziti do novca iz fondova EU, do faze kad će biti presudna ideja za određeni posao, a samo apliciranje lakši, tehnički dio posla.

Na koje se načine može iskoristiti EU kako bi se poboljšala socijalna slika Hrvatske?

Republika Hrvatska će kao punopravna članica sudjelovati u kohezijskoj politici Europske unije. Ova je politika osmišljena u svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica.

Ulaskom u EU biti na raspolaganju oko 70 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda. Što će to značiti za sustav socijalne politike? Sukladno već ranije pripremljenoj bazi projekata, u ovom prvom razdoblju po pristupanju EU nastavit će se s projektima koji pridonose širenju mreže socijalnih usluga u zajednici što će omogućiti njihovu bolju usklađenost sa specifičnim potrebama osjetljivih društvenih skupina.

Istovremeno, Ministarstvo je uključeno u proces programiranja za razdoblje od 2014. do 2020. gdje je prema nacrtu dokumenata, vezanih uz korištenje Europskog socijalnog fonda vidljivo da se i nadalje otvaraju mogućnosti sufinanciranja usluga u zajednici, usluga za olakšavanje pristupa zapošljavanju za teže zapošljive skupine, usluga za usklađivanje posla i obiteljskog života, socijalnog poduzetništva, volonterstva, socijalnih inovacija, aktivnog starenja, jačanja kapaciteta dionika na području socijalne politike i slično.

S obzirom da ste 8 godina bila članica udruge 'Hrabri telefon' te ste dobro upoznati s problematikom zlostavljanja djece, hoćete li iskustvo europskih zemalja s obiteljskim nasiljem sada lakše i bolje uspjeti primijeniti? Bude li se nadograđivao sustav 'sigurnih kuća' ili će ipak postojati mogućnost normalizacije života unutar obiteljskog doma s procesuiranjem nasilnika?

U pripremi novih zakona s područja socijalne politike koristimo pozitivna iskustva dobro uređenih zapadnoeuropskih zemalja. Nasilje nad djecom ima više oblika, jedan od njih se očituje i kroz konfliktne razvode kakvih u Hrvatskoj ima oko 30 posto.

Nasilje nad djecom ima više oblika, jedan od njih se očituje i kroz konfliktne razvode kakvih u Hrvatskoj ima oko 30 posto

Da bi spriječili da djeca budu žrtve manipulativnih roditelja, uvodimo obveznu medijaciju u konfliktnim razvodima pod paskom stručnjaka. Želimo da što manje razvoda završi na sudu jer to, osim što to opterećuje sustav, produbljuje sukob među roditeljima i produžava agoniju za dijete.

Medijacija je mehanizam koji neće ostavljati prostora roditeljima za manipuliranje djetetom, bit će na neki način prisiljeni na dogovor i pridržavanje roditeljskog plana kako bi dijete imalo pravo da održava slobodan kontakt s oba roditelja.

Samo će ekstremni slučajevi završavati na sudu. Isto tako, dijete i roditelj s kojim dijete ostaje bit će egzistencijalno sigurniji kroz odredbu zakona o zaštiti roditeljskog doma do punoljetnosti djeteta. To ne znači da se ne dira u vlasništvo, već se zadržava status quo do 18 godine djeteta i otklanja mogućnost da dijete iz bilo kojeg razloga ostane bez krova nad glavom.

Problem su i disfunkcionalne obitelji koje također podrazumijevaju traume za djecu, odnosno problem su bili nadzori nad obiteljima koji su trajali i po 12 godina. To znači da je jedno dijete odraslo u nenormalnim uvjetima, samo postalo disfunkcionalno i završilo u domu zbog poremećaja u ponašanju.

Tako ne pomažemo, nego bespovratno gubimo djecu i zato smo novim zakonom ograničili nadzor na najviše godinu dana. Obiteljsko nasilje je težak i složen društveni problem u kojem ne ispaštaju samo članovi obitelji. Šteta što se rijetko primjenjuje Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji, jer ima dobre mehanizme za obuzdavanje nasilnika.

Obiteljskog nasilnika se može udaljiti iz stana na 30 dana s mogućnošću produženja. Kad bi to doista tako i bilo u praksi, nasilnici bi bili prisiljeni razmisliti o svojim postupcima. Ali epilog je obično takav da je lakše ženu poslati u sklonište, nego nasilnog muža po zakonu udaljiti iz stana.

Nažalost, to je ostatak konzervativnog mentalnog sklopa u našem društvu u kojemu je normalno da žene i djeca idu van, a nasilnik ostaje u stanu. Moramo se mijenjati i koristiti svaku priliku da ukazujemo kako je nasilje neprihvatljiv oblik ponašanja.

Kako ste svojoj kćerkici objasnili Europsku uniju? A kako biste mamama objasnili što ona znači za budućnost njihove djece?
Poruka mom djetetu je univerzalna, poklapa se s onim što bih poručila svim mladima. Dakle, Europska unija je veliki izazov, ali izazov pun velikih šansi. Rekla sam joj da je u ostvarenju tih šansi presudno ulagati u sebe.

U tom ekskluzivnom društvu država ćemo zasigurno živjeti bolje, ali stvari neće doći same od sebe. Obrazovanje i obrazovanjem stečena znanja su ključna za uspjeh naše djece u okviru Europske unije.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju