Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije važno samo ono što govorimo djeci već i ono što govorimo o sebi dok su ona u blizini.
Djeca od najranije dobi promatraju odrasle i od njih uče kako reagirati na izazove, neuspjehe i svakodnevne frustracije. Upravo zato način na koji se odnosimo prema vlastitim pogreškama može imati veći utjecaj nego što mislimo.
Djeca slušaju više nego što mislimo
Mnogi roditelji nisu ni svjesni koliko često tijekom dana izgovore rečenice kojima kritiziraju sami sebe. To se događa spontano, nakon zaboravljenog sastanka, razbijene čaše, pogrešno poslanog e-maila ili neke druge sitne pogreške.
Iako odrasli takve komentare često doživljavaju kao bezazlene trenutke frustracije, djeca ih mogu shvatiti mnogo ozbiljnije. Ona tek razvijaju sliku o sebi i svijetu, pa iz ponašanja roditelja uče kako treba reagirati kada nešto ne pođe po planu.
Jedna rečenica posebno se često ponavlja
Prema stručnjacima za dječji razvoj, među najčešćim negativnim izjavama koje odrasli izgovaraju pred djecom nalazi se rečenica: Baš sam glup/glupa.
Problem nije samo u samoj riječi, nego u poruci koju ona nosi. Umjesto da se pogreška promatra kao nešto što se dogodilo, osoba cijelu svoju vrijednost svodi na jedan trenutak neuspjeha.
Psiholozi ističu da postoji velika razlika između izjave Pogriješio/pogriješila sam i Ja sam glup/glupa. Prva opisuje situaciju, dok druga postaje etiketa koju osoba lijepi sama sebi.
Kako takve riječi utječu na djecu?
Djeca uče promatrajući. Ako često slušaju roditelja koji se omalovažava nakon svake pogreške, mogu usvojiti isti obrazac ponašanja. S vremenom i sama počinju koristiti slične izraze kada nešto ne uspiju napraviti iz prvog pokušaja.
Umjesto da pogrešku dožive kao priliku za učenje, mogu je početi promatrati kao dokaz da nisu dovoljno sposobna ili pametna.
Što reći umjesto toga?
Stručnjaci savjetuju da pred djecom pokušamo koristiti rečenice koje priznaju pogrešku, ali ne vrijeđaju nas same.
Primjerice, umjesto Baš sam glup/glupa možemo reći:
- Pogriješio/pogriješila sam.
- To mi ovaj put nije uspjelo.
- Morat ću pokušati ponovno.
- Svatko ponekad griješi.
Takve poruke djeci pokazuju da pogreške nisu nešto čega se treba sramiti, nego sastavni dio učenja i razvoja.
