Sjećate li se finih maminih i bakinih jela na žlicu koja su nas grijala u hladne jesenske dane i čiji nam je miris još i danas toliko blizak? Sva su ta jela bila rezultat obilja plodova koje nam je donijela jesen.

No jesen sa sobom nosi i nešto niže temperature, suhe grijane prostore, a s time i sklonost prehladama i virozama.

Rješenje za to treba potražiti na tanjuru. Zašto je prehrana puna sezonskog povrća od ključne važnosti za prevenciju bolesti i kako najbolje iskoristiti trenutno dostupne namirnice, rekla nam je Sonja Novak, magistra nutricionizma.

Kao što pripremamo zimnicu za hladnije dane i spremamo je na police, jednako je tako potrebno napraviti i zimnicu za svoje tijelo - zalihe vitamina i minerala koje će zagrijati organizam u hladnije dane i zaštititi od viroza i prehlada. U tome je posebno važna prehrana bogata sezonskim povrćem zbog njihova snažnog antioksidativnog djelovanja, niskokaloričnosti i visoke hranjive vrijednosti, govori nam Sonja.

Sezonsko povrće uklanja slobodne radikale

Kako dodaje, poseban značaj imaju antioksidansi koji eliminiraju utjecaj slobodnih radikala u organizmu i sprječavaju da organizam bude u stanju oksidacijskog stresa. Za uspješnu nadogradnju imunološkog sustava potrebno je konzumirati kupusnjače, zelje, kelj, raštiku, luk, češnjak i kraljicu jeseni - bundevu. Navedene namirnice obiluju vitaminom C, vlaknima, vitaminom A i ostalim hranjivim tvarima.

Iako brojni ljudi posežu za vitaminskim pripravcima vjerujući da je to brži i lakši put do unosa potrebnih hranjivih tvari, Sonja upozorava da je mnogo učinkovitije potražiti rješenje na tanjuru.
Pritom posebno ističe važnost konzumiranja jela od bundeve.

Bundeve su značajne zbog prisutnosti biološki raspoloživih minerala, primjerice selena i mangana, te vitamina, i to posebice vitamina C. Dvostruke veze karotenoida (alfa i beta-karotena, luteina i zeaksantin) odgovorne su za njihovu sposobnost da učinkovito djeluju protiv slobodnih radikala i samim time djeluju kao antioksidansi.

Za hladnije dane potrebno je napraviti zalihe vitamina i minerala koje će zagrijati organizam i zaštititi od viroza i prehlada.

Narančasta boja označava bogatstvo bundeve sadržajem beta-karotena, važnog karotenoida iz kojeg se u organizmu formira vitamin A. Jedan od učestalih nedostataka koji pogađa imunološki sustav jest i nedostatak cinka. Sjemenke bundeve upravo su bogate tim mineralom, napominje Sonja.

Dodaje da nipošto ne treba zanemariti ni druge namirnice poput kiselog kupusa, repe, raštike ili kelja.

Tradicionalno jelo kiseli kupus s grahom nadaleko je poznato kao pravi lijek u borbi protiv viroze jer je kupus posebno bogat vitaminom C te vitaminima A, K i kalijem. Osim toga, sadrži beta-karoten, vlakna, folate i tiamin. Ljudima kojima je kupus prekiseli svjetujem neka ga zamijene repom, namirnicom koja također obiluje vitaminom C, govori nam Sonja dodajući da je za one koji nisu ljubitelje ni jedne od tih namirnica najbolji izbor varivo od raštike ili kelja.

Kako napominje, raštika je izvrstan izvor vitamina C i beta-karotena, dvaju važnih antioksidansa. Obrok od 100 g raštike sadrži više od tri četvrtine preporučenih dnevnih količina vitamina A i gotovo dvostruko više od preporučene dnevne količine vitamina C, što pomaže u održavanju zdravog imunološkog sustava.

Što se pak tiče kelja, ističe kako je riječ o namirnici s vrlo malo kalorija, no uz bogatstvo vitamina K, vitamina B kompleksa te vitamina C. Naime, kuhani kelj sadrži 68 posto preporučenog dnevnog unosa, a sirovi čak 200 posto.

Prehrana bogata sezonskim povrćem važna je zbog snažnog antioksidativnog djelovanja, niskokaloričnosti i visoke hranjive vrijednosti.

Imajući na umu svima lako dostupne namirnice, magistra nutricionizma Sonja Novak za nas je izdvojila i dva recepta koja su vrlo jednostavna za pripremu, a organizmu daju prijeko potrebnu zaštitu.

Juha od buče

Buču očistiti od koštica, oguliti i narezati na kockice. Staviti kuhati uz dodatak luka, češnja češnjaka, mrkve te soli i papra prema želji. Kad buča omekša, maknite je sa štednjaka i propasirajte. Kako biste dobili željenu gustoću, dodajte joj prethodno skuhani i propasirani krumpir do željene gustoće. Juhu servirajte uz dodatak curryja i bučinih sjemenki.

Pročitajte još jedan recept za juhu od buče.

Varivo od kelja

Na masnoći kratko popržiti nasjeckani luk, mrkvu i korijen celera narezanih na kockice. Dodati nasjeckano meso po želji, posoliti, popapriti i pirjati uz povremeno podlijevanje vodom. Kad meso omekša, dodati 2 dcl vode, krumpir narezan na kocke i kuhati na laganoj vatri desetak minuta. Nakon toga umiješati nasjeckani kelj, češanj češnjaka i vodu.

Kuhajte na laganoj vatri dok krumpir ne bude mekan. Ako vam je varivo prerijetko, krumpir možete propasirati i tako dobiti gušću smjesu. Uz klasične začine preporučuje se dodatak đumbira, kurkume, čilija, sjemenki gorušice i curryja koji će dodatno zagrijati organizam i pridonijeti statusu vitamina i minerala.

Pročitajte i o toplim napicima koji mogu značajno utjecati na naš organizam.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju