Poznato nam je da u hrvatskom jeziku postoje imenice koje se odnose na muškarce i one koje se odnose na žene. Ipak, postoji pokoja rupa i u jezičnom sustavu, odnosno imenice koje imaju jedan rod. Primjer je „kupac“, imenica koja se pojavljuje samo u muškom rodu. Vode se i zanimljive rasprave o tome kako bi trebala zvučati u ženskome rodu, a neki su od prijedloga kupica, kupilica, kupkinja, kupačica i kupka.

Jezični mehanizam kojim riječ mijenja rod ili spol promjenom ili tvorbom naziva se mocija, a tako dobiveni parovi riječi mocijski su parnjaci. To su primjerice učitelj – učiteljica, frizer – frizerka, ali i muškarac – žena, otac – majka.  


MUŠKI I ŽENSKI ROD

Tipični nastavci kojima se tvore imenice koje označavaju žene jesu: -ica, -inja, -ka, -kinja (doktor – doktorica, psiholog – psihologinja, novinar – novinarka, knjigovođa knjigovotkinja). One često nastaju upravo od imenica koje označavaju osobe muškoga spola, a jedan od razloga mogao bi biti to što su neke profesije u prošlosti bile dostupne samo muškarcima.

Nesimetričnost rodova vidljiva je i u navođenju u rječnicima. I tu je primaran muški rod jer se navodi kao natuknica, dok je ženski naveden u zagradi, uopće ga nema jer se „podrazumijeva“ ili pak ženski rod upućuje na definiciju za muški rod. 
 

20 ŽENA + 1 MUŠKARAC = MUŠKI ROD

Bez obzira na broj žena u određenoj skupini, nađe li se među njima samo jedan muškarac, skupno ćemo o njima govoriti u muškome rodu: bili su, pokazali su, rekli su i sl. Zanima li nas određena informacija, također ćemo postaviti pitanje u muškome rodu: Koliko Hrvatska ima stanovnika? Koliko je sportaša sudjelovalo na Olimpijskim igrama? Tko je voditelj poslovnice?  

Je li onda jezik korektan prema ženama? Postoji li jezična ravnopravnost spolova?

Premda hrvatski jezik (uglavnom) ima izraze za osobe obaju spolova, u navedenim primjerima nema pogreške jer muški rod funkcionira kao neutralan
 

SURADNIK/ICA

Naravno, mogli bismo pitati i: Koliko Hrvatska ima stanovnika i stanovnica? Tko je voditelj ili voditeljica poslovnice?, no to nije potrebno. Druga mogućnost, koju možemo primijetiti u oglasima za posao, jest upotreba kosih crta kako bi se označilo da se za određeni posao traži osoba muškoga ili ženskoga spola, primjerice stručni/a suradnik/ica pedagog/inja – pripravnik/ica.

Traži se stručni suradnik pedagog – pripravnik (m/ž)

Kad bismo bili toliko korektni, nepotrebno bismo komplicirali izraze i smanjili razumljivost teksta. U prvoj skupini primjera primjereno je govoriti u muškom rodu, dok se u oglasima uz to može samo dodatno navesti da se oglas odnosi na osobe obaju spolova. Time se držimo načela ekonomičnosti u jeziku.  


FUNKCIJA I KONKRETNA OSOBA

Postoji ipak jedna situacija u kojoj možemo dati prednost oblicima ženskoga roda, a katkad se događa upravo suprotno. Recimo, možemo pročitati rečenice poput: Mirjana je novi voditelj restorana. Moj liječnik je Branka Petak. No čemu muški rod ako je riječ o ženama?

Mirjana je dobila posao voditelja restorana. Mirjana je voditeljica restorana.

Razlikuju se funkcija, položaj ili zanimanje te konkretna osoba. Na određenoj funkciji mogu se naći osobe obaju spolova i tad ćemo upotrijebiti imenicu muškoga roda koja je spolno neutralna. Međutim, ako govorimo o konkretnoj ženskoj osobi, nema razloga da uz njezino ime ne stoji odgovarajuća imenica ženskoga roda. U navedenim primjerima to bi bile voditeljica restorana i liječnica.

Zapnete li u tvorbi imenica ženskoga roda, poslužite se pravopisom, a popis mocijskih parnjaka možete pronaći i na poveznici http://jezicneigre.com/hr/parnjaci/.

Kolumna Top 5 najčešćih pogrešaka ikad: Koliki je utjecaj engleskoga jezika na hrvatski?

Jezični savjeti Brojevi, brojke i brojne dileme: "Ima 17est godina i 6000 tisuća kuna"

Upotreba povratno-posvojne zamjenice svoj Ana nosi njezinu haljinu: Čija je haljina i zašto nije Anina?

Jezični savjeti Novi auto ili novo auto: S koje si ti planete pa to ne znaš?

Jezični savjeti Deklinacija imena na -ia i -ea: Otkud Mariji j ako se zove Maria?

Za imenice koje označavaju vršitelja radnje u hrvatskom se jeziku upotrebljavaju dva sufiksa: - telj i -lac Tko spašava na plaži – spasioc, spasilac ili možda spasitelj?

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju