Osim što znate da se sunca trebate paziti, posebno ljeti, te koristiti zaštitne šešire i kremice protiv UV zaštite, što još znate o UV zrakama? izdvojili smo 8 činjenica o sunčevim zrakama koje pokazuju koliko zdravo, ali i štetno sunce može biti

1. UV A, B i C
UV zračenje čini samo oko pet posto ukupne sunčeve energije. Obično se dijelina na UVA ili dugovalno (crno) svjetlo (400 – 315 nm), UVB ili srednjevalno svjetlo (315 – 280 nm) i UVC ili kratkovalno (antimikrobno) svjetlo (< 280 nm). UVC zrake ne prodiru do površine Zemlje jer se apsorbiraju u ozonskom sloju atmosfere. No, zato su tu UVA zrake koje su zapravo naši skriveni neprijatelji.

2.UV zrake uništavaju sve mikroorganizme
Nekoliko minuta sunca na koži nekoliko puta dnevno dat će nam dovoljno D vitamina. No, za više od toga nećete biti raspoloženi kad shvatite da se UV zrake mogu koristiti za dezinfekciju bolničke ili druge medicinske opreme, npr. kirurških škara. To se radi tako da se oprema, putem UV lampi, izlaže umjetno stvorenom UV zračenju - koje ubija sve mikroorganizme na površini predmeta.

Zato se UV zrake koriste i kod liječenja nekih kožnih bolesti, a uskoro bi mogle zamijeniti dezinfekciju bazenskih voda umjesto klora.

3. Suncobran radi sjenu, ali i ne štiti od štetnih UV zraka
Za razliku od UVB zraka, UVA zrake ne zaustavlja ni suncobran, ni staklo (u automobilu također treba pripaziti na zaštitu od sunca jer UVA zrake staklo zaustavlja samo oko 38 posto), ni voda, ni odjeća... UV zrake se k tome odbijaju od ploha u okolini, npr. pijeska, i opet ciljaju na nas, tako da možete izgorjeti i ispod suncobrana.

Kod 80 posto oblačnog vremena oblaci nas štite od štetnih UV zraka samo oko 50 posto

4. Oblaci su nesigurni zaštitnici
Kod 80 posto oblačnog vremena oblaci nas štite od štetnih UV zraka samo oko 50 posto. UV zrake su uporne i – uspješne u svom putovanju do naše kože čak i tada. Iako su UV zrake najjače kad je vruće i sunčano, vanjska temperatura također nije ni garancija niti pokazatelj UV zračenja.

5. UVA zrake ne ovise o vremenu
Dok UVB zračenje ovisi o godišnjem dobu i dobu dana (najjače je za vrijeme ljetnih, sunčanih dana između 11 i 16 sati), UVA zrake ne podliježu sezonskim i dnevnim izmjenama intenziteta jakosti, tako da je koža konstantno u opasnosti od njihovog negativnog djelovanja.

6. UV zrake mogu oštetiti vid
Sunce može uzrokovati mrenu na očima ili degeneraciju očne pjege. Bez zaštite očiju, refleksija sunčevih zraka može u samo tjedan dana uzrokovati oštećenja na rožnici. Zato ljeti nosite šešire širokog oboda, te sunčane naočale s UVA certifikatom.

7. Sunce i lijekovi
Sunčanje se ne preporučuje kod uzimanja lijekova. Neki lijekovi mogu uzrokovati crvenilo ili osip, odnosno fotosenzitivnu reakciju. Tu spadaju, primjerice, antihistaminici (lijekovi koji se koriste kod alergija), phenotiazini (lijekovi za smirenje i protiv povraćanja), oralni kontraceptivi, neki antibiotici (tetraciklini), oralni antidijabetici (lijekovi za šećernu bolest tipa2), lijekovi protiv povišenog krvnog tlaka ili triciklički antidepresivi. Nažalost, i neki dezodorani, sapuni i parfemi mogu izazvati fotosenzitivnu reakciju.

8. I životinje shvaćaju UV zrake
Slonovi su primjer životinja svjesnih štetnosti UV zračenja pa se po potrebi polijevaju blatom kao zaštitom kože.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju