"Doktorica sa srcem", "U prvom redu čovjek pa tek onda doktor", "Doktorica puna razumijevanja i ljubaznosti", "Odlična doktorica, nježna i susretljiva prije svega".
Ovo su tek mali fragmenti komentara koje su o doktorici Marini Šprem Goldštajn napisali njezini pacijenti naglašavajući, naravno, i njezinu stručnost, i tako potvrdili da je donijela odličnu odluku kada je u ranoj mladosti odlučila da želi studirati medicinu.
Iako na samom početku nije imala konkretnu ideju u kojem području bi mogla raditi, za vrijeme samog studija izbor se relativno suzio, a nakon studija uslijedio je i onaj trenutak otriježnjenja s obzirom na realne opcije i ograničenja.
Međutim, u njezinom slučaju, bilo je i sreće i uspjela je dobiti željenu specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije pa su snovi iz mladosti postali životna realnost.
Danas se njezin profesionalni angažman odvija na dva paralelna i povezana traga, a to su Klinika i Fakultet.
Ona je pročelnica Zavoda za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju Klinike za ženske bolesti i porode, redovita je profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu.
Upravo je menopauza jedna od tema kojoj je posvećena pa smo razgovor s doktoricom započeli upravo pitanjima o ovom izazovnom razdoblju u životu svake žene.
TEMA PRVA: MENOPAUZA
U nekom trenutku odlučili ste javno pričati o temama koje su u našem društvu nerijetko i dalje tabu teme poput perimenopauze i menopauze. Kako ste se odlučili na taj korak? Što vas je potaknulo?
Menopauza (uključivo i perimenopauza) jedno je od matičnih područja kojima se tekuće bavim. Menopauza je, naravno, primarno medicinski fenomen, međutim specifičan s obzirom na spektar implikacija koje ima u različitim sferama i aspektima života žene, ali i ukupnog funkcioniranja društva.
U tom smislu, možemo reći da je menopauza, kao što je spomenuto, "zona" medicine, međutim menopauza je i stanje/faza u životu, koja je i "koncept" i "konstrukt" u kulturološkoj i socioekonomskoj sferi.
Kroz tekuću praksu, čovjeku postane jasno da, osim striktno medicinske dimenzije, žene u perimenopauzi i menopauzi suočavaju se s nizom situacija, koje su drastično determinirane socijalnom, socioekonomskom i, općenito, kulturološkom dimenzijom.
Počevši s perimenopauzom, dakle s razdobljem života koje traje približno desetak godina, pa u menopauzi, žene se suočavaju s fizičkim i psihičkim tegobama i problemima, za koje društvo još uvijek ima relativno malo receptivne otvorenosti, i to najmanje ciljano, već više kao stvar nekog oblika uvriježenog ignoriranja problema s kojima se žene suočavaju.
U nekim ranijim vremenima to ignoriranje bilo je u rangu stigmatizacije žene u tom razdoblju života pa se onda i menopauza dobrim dijelom tretirala kao "tabu".
Ovdje je interesantno naglasiti sljedeće - perimenopauza/menopauza je, naravno, biološki fenomen, ali svoju društvenu i demografsku dimenziju dobija tek zadnjih, manje od 150 godina. Riječ je o tome da se u tom razdoblju život čovjeka radikalno produljio.
Danas je u razvijenim zemljama, manje ili više, očekivani životni vijek žene oko 80 godina, dok je očekivani životni vijek prije 150 /120 godina bio oko 50 godina. Drugim riječima, životni vijek i menopauza poklapali su se. Dakle, žena danas gotov polovinu svog ukupnog životnog vijeka proživi u menopauzi. Radno je aktivna, te sudjeluje u odgajanju unuka, dakle i druge naredne generacije, što ima ogromne implikacije na ukupno funkcioniranje društva.
Već godinama se bavite tim temama. Primijetite li pomak u društvu? Kako danas dišemo po pitanju menopauze? Dolaze li žene ipak lakše do informacija?
Pomaka u društvu ima (govorimo o Hrvatskoj i o međunarodnoj razini). Menopauza je danas konačno "tema", i to tema koja, konačno, ima odgovarajuci momentum.
O menopauzi danas se govori i piše na relevantan i produktivan način, menopauza je u medijima i apsolutno možemo reći da je to danas tema koja ima primjereni tretman. Mislim da prvi puta možemo reći da su žene u poziciji modelirati kulturološke i, općenito, društvene poglede i obrasce s obzirom na različite situacije povezane s menopauzom.
Osvijestiti i razumjeti kompleksne izazove, ali i nove mogućnosti, koje dolaze s menopauzom, krucijalno je u procesu ženinog efikasnog, da tako kažemo, upravljanja tom životnom tranzicijom.
Zašto je uostalom za svaku ženu bitno da osvijesti taj životni period, da ga dočeka spremna?
U ciklusu života žene, perimenopauza i, specifično, menopauza dva su kardinalna životna razdoblja. Povezana su s nizom izazova, počev od striktno medicinske dimenzije, pa, kao što smo već rekli, do kulturološke, socioekonomske, demografske i, konačno, političke.
Menopauza je normalna faza u životu žene, kojom je označen kraj reproduktivnog ciklusa, reproduktivnih godina u životu. Koliko je menopauza normalna faza života toliko treba i razumjeti ozbiljne fizičke i psihičke i emocionalne promjene koje donosi i koje mogu značajno utjecati na kvalitetu života.
Žena, koja u tranzicijsko razdoblje ulazi infromirana i spremna, lakše će prebroditi izazove te faze života, imat će informirani uvid u opcije i mogućnosti u tretiranju simptoma i, što je važno, lakše će se nositi sa simptomima koji se javljaju.
Na čemu još uvijek moramo i možemo raditi? Koliko okolina ima razumijevanja za žene u (peri)menopauzi? Tu ne mislim samo na njihove bližnje nego na primjerice i poslodavce?
Nezavisno od činjenice da se zadnjih godina bilježe veliki pomaci u razumijevanju i tretiranju perimenopauze i menopauze, kao stvar zdravstvene skrbi, uključivo i odgovarajuće edukacije liječnika s obzirom na potrebu temeljitog i integralnog pristupa problemima povezanim s menopauzom, pa i u ukupnom društvenom pristupu, što je značajnim dijelom potaknuto pozitivnim utjecajem medija, koji su danas, za ovu temu, potpuno otvoreni, možemo reći da do nedavno nismo imali pravi momentum, koji danas imamo i, u tom smislu, pred nama je veliki posao.
Ovdje možemo samo spomenuti osnovne, velike prioritete budućeg angažiranja, koje predstoji. To su prioriteti vezani za još uvijek nepokrivene potrebe u medicinskoj skrbi, prioriteti vezani za edukaciju, u jednoj mjeri i medicinskog osoblja, te žena, te prioriteti s obzirom na pristup tretmanima, kojima se poboljšava kvaliteta života u fazi menopauzalne tranzicije.
TEMA DRUGA: HUMANA REPRODUKCIJA
Među užim specijalnostima doktorice Šprem Goldštajn je i humana reprodukcija, još jedno osjetljivo područje zbog kojeg u njezinu ordinaciju dolaze ljudi koji sve svoje nade polažu u nju i njezinu stručnost. Popričali smo i o ovoj temi.
Očekivanja ljudi od vas sigurno su velika, dolaze s puno pitanja. Koliko je teško raditi jedan takav posao? Kako se postavljate u razgovorima s tim ljudima koji traže i stručnu pomoć i utjehu i nadu u isto vrijeme?
U sferi humane reprodukcije i situacije neplodnosti u jednoj smo višestruko specifičnoj, osjetljivoj zoni. Tu su parovi, koji pokušavaju postići trudnoću, dakle tu smo u zoni ozbiljnog medicinskog problema, ali tu je, počesto, i osjetljiva situacija doživljaja osude ili izoliranosti u suočavanju s takvim situacijama.
Tu su osim, da tako kažem, "čiste" medicine, ljudska riječ, razumijevanje i suosjećanje s parovima, suočenim s ovim problemom, gotovo jednako važni.
Kad se pacijentu priđe na jedan ljudski suosjećajan način, to nije samo stvar davanja do znanja pacijentu da se njegove potrebe tretiraju punim angažiranjem, to je način na koji se pacijentu daje do znanja da se razumiju njegove emocionalne, pa i socijalne potrebe, a to značajno može doprinijeti općem boljem osjećaju pacijenta i boljem zdravlju.
A pričamo li dovoljno (i kvalitetno) o neplodnosti koja je sve veći problem?
Neplodnost je sve veći problem, a tiče se i žena i muškaraca. Sve je češća. Nemamo preciznu statistiku za Hrvatsku, ali, recimo u SAD jedna od pet žena u dobi između 15 i 50 godina, suočit će se s problemom primarne neplodnosti.
Čimbenici koji utječu na neplodnost u naše su moderno vrijeme odgađanja rađanja, nezdravi način života, stres, okolišni toksični utjecaji i pojedina medicinska stanja koja utječu na reproduktivno zdravlje. Globalno, jedna od šest osoba, u reproduktivnom razdoblju, iskusit će situaciju neplodnosti.
Kroz godine rada sigurno ste se susreli s raznim izazovima. Postoji li neko iskustvo koje je ostavilo posebno snažan utjecaj na vas?
U liječenju neplodnosti čovjek se susreće i suočava s nizom osjetljivih i kompleksnih situacija, što je jasno s obzirom na samu osjetljivu prirodu situacije neplodnosti.
Međutim, najdublji i najbolniji trag ostavljaju situacije neplodnosti povezane s onkološkim bolestima. To su najteže, bolne i tužne situacije, međutim i u takvim okolnostima, i to mlade žene, bore se svim svojim mogućnostima da očuvaju potencijal za rađanje u nekom boljem životnom razdoblju, kad osnovna bolest to bude dozvoljavala.
Tu se čovjek suočava s jedinstvenom situacijom. Osnovna bolest, da kolokvijalno kažemo, "suprotstavlja" se životu, a nastojanje da se očuva potencijal za rađanje - to je (sam) život.
Pripremajući pitanja za ovaj intervju malo sam pogledala što su ljudi o vama rekli na stranici najdoktor. Ono što ih većina naglašava je da ste prema njima bili prije svega čovjek, a onda doktor. Koliko je to važno u području kojim se bavite Pretpostavljam da nije uvijek lako i jednostavno biti sve to za pacijenta…
Da, načelno gledano nije uvijek sasvim jednostavno pristupiti pacijentu na razinama koje su značajno slojevitije od onog što je razina liječničkog pristupa.
Međutim, tu nema jasne razdjelnice, mislim da ni nema pravog, dobrog liječničkog pristupa bez da je, da tako kažemo, “human-centered”.
Ne da je to stvar nečijeg karaktera ili preferencija ili čak i raspoloženja, to je jednostavno stvar razumijevanja činjenice da na zdravlje itekako utječe liječnikov pristup koji se neće doticati samo fizičkog stanja pacijenta, već i emocionalnog, što značajno utječe na zdravlje i, općenito, na kvalitetu života.
Kakvo je stanje s medicinski potpomognutom oplodnjom kod nas? Postoji li mjesto za napredak? Kada se par nađe na tom putu, dobije li sve ono što treba dobiti?
Što se tiče IVF-a, Hrvatska je, bez sumnje, danas u rangu onoga što je međunarodni vrh medicine u tom području. Pacijenti mogu očekivati medicinski postupak i tretman koji je u rangu najboljeg što se međunarodno može dobiti. To je jedna dimenzija.
Druga je dimenzija regulatorni element, koji se, naravno, ne može ni razumjeti niti razmatrati u izolaciji, već u povezanosti s ukupnim društvenim, socioekonomskim i kulturološkim kontekstom. S obzirom na ovu dimenziju, prostor je otvoren za evaluaciju slojevitih elemenata i čimbenika u regulatornom definiranju ove djelatnosti.
PORUKA ZA ŽENE U IZAZOVNIM ŽIVOTNIM TRENUCIMA
Na samom kraju doktorica Šprem Goldštajn imala je poruku za sve žene koje prolaze kroz izazovne životne trenutke, poput ovih kojima se ona sama bavi. Bila je jednostavna.
Imajte kontrolu nad svojim zdravljem i, općenito, vodite računa o svom općem dobrom stanju i osjećaju.
Žene same mogu učiniti puno u poboljšanju svog zdravlja, počevši od zdravih životnih navika, zdravog načina života, pa do pravodobnog informiranja o zdravstvenim situacijama s kojima se susreću ili bi očekivale da će se susresti, što značajno doprinosi efikasnijem, i s manje simptoma, rješavanju zdravstvenih problema, rekla je doktorica.
PORUKA ZA DRUŠTVO U CJELINI
Podijelila je poruku i za društvo u cjelini jer zanimalo nas je - kako možemo biti bolji.
Hrvatska danas stoji dobro i kotira visoko u ukupnom društvenom razumijevanju i brizi o zdravlju populacije i, u tom okviru, i dijela ženske populacije.
Zdravstvena skrb, objektivno je na visokoj razini, hrvatska medicina ne zaostaje za vodećim medicinskim centrima svijeta. Naša generalna percepcija toga može biti drugačija, međutim, to je nešto drugo, tu je onda fokus na situacijama koje nisu striktno kategorija medicine već su kategorija organizacije, efikasnosti sustava i slično.
S obzirom na zdravlje žena, društvo u cjelini može i mora učiniti još puno - tu zapravo nikada nema krajnje “postaje”, to je stvar kontinuiranog angažmana i napora.
Dakle, cilj je intenzificiranje procesa u potpori žena u poboljšanju zdravlja, u promoviranju poboljšanja reproduktivnog zdravlja, u boljem tretmanu kroničnih bolesti, u promoviranju zdravog starenja i, treba spomenuti, danas, u uvođenju novih digitalnih tehnologija u rješavanju zdravstvenih situacija i problema - s kojima dolazi jedno potpuno novo razdoblje u medicini neposredno i u zdravstvenoj skrbi za pacijente u jednom novom, širokom okviru, zaključila je doktorica.
Inspirativnu priču o Marini Šprem Goldštajn donosi Bauerfeind, koji podupire žene da hrabro koračaju k uspjehu. Njihove VenoTrain® ACT najlonke iako su na prvu obične, one baš kao i naše inspirativne žene, doprinose svojim djelovanjem. Zahvaljujući svojem jedinstvenom tkanju vizualno oblikuju siluetu čineći ju besprijekornom.