Dvadeset i trećeg listopada obilježava se Svjetski dan baleta. Tim povodom podsjetili smo se jednog od najpoznatijih "bijelih" baleta. Riječ je o Labuđem jezeru Petra Iljiča Čajkovskog, velikog ruskog skladatelja koji je iza sebe ostavio djela u kojima i danas uživaju sve generacije.
U njegovom skladateljskom opusu zastupljene su sve glazbene vrste, a među omiljene dijelove njegove ostavšine spadaju baleti Orašar, Trnoružica i Labuđe jezero.
Rođendan slavnog kompozitora iskoristili smo kao povod da izdvojimo sedam zanimljivosti o posljednjem navedenom baletu, veličanstvenom Labuđem jezeru čiji prizori publiku ostavljaju bez daha.
1. PRVI BALET SLAVNOG SKLADATELJA
Labuđe jezero prvi je balet slavnog kompozitora. Skladao ga je 1876. godine, a učinio je to na zahtjev ruskog teatra Boljšoj iz jednog vrlo jednostavnog razloga - ruska aristokracija voljela je balet, a skladatelj je trebao novac.
2. LOŠE KRITIKE PRVE IZVEDBE
Labuđe jezero prvi put je izvedeno 4. ožujka 1877. godine i od strane kritike blaet je proglašen neuspješnim. Kritičari su, naime, smatrali da je glazba preglasna, a nezadovoljstvo su izrazili i plesači kojima je glazba bila prezhatjevna.
Moskovsko kazalište ipak ga je nastavilo izvoditi, međutim rezovi u budžetu i skupa produkcija doveli su do odluke da ga se 1880-ih skine s repertoara.
3. SKLADATELJ ODUSTAO OD BALETA
Zbog loših kritika Čajkovski idućih 13 godina nije skladao baletnu glazbu, a vratio joj se zbog financijskih problema i tada su nastali Trnoružica i Orašar.
4. BALET POSTAO POPULARAN TEK NAKON SKLADATELJOVE SMRTI
Danas sinonim za klasičnu baletnu umjetnost, "Labuđe jezero" popularnost je steklo tek nakon skladateljeve smrti, nakon izmjena koje su za sanktpeterburško kazalište 1895. koreografirali Marius Petipa i Lev Ivanov.
5. PRIČA O EMOCIJAMA KOJOJ GLAZBA DAJE MOĆ
Dok neki vjeruju da je Labuđe jezero utemeljeno na njemačkoj bajci "Ukradeni veo", drugi tvrde da je kao inspiracija poslužila ruska narodna priča "Bijela patka". U svakom slučaju, ovo je priča o ljudskim emocijama kojoj glazba daje moć.
6. DOBRO POZNATA RADNJA
Priča ide tako da princ Siegfried slavi rođendan, mladi su okupljeni u zabavi i plesu, a zabavlja ih Dvorska luda, dolazi i Kraljica. Na dvorskoj svečanosti princu se predstavljaju najljepše princeze iz mnogih zemalja, no princ ni za jednu nije zainteresiran. Iznenada nebom prelijeće jato labudova koje zaokupi njegovu pozornost pa naoružan samostrelom kreće za njima u lov prema jezeru.
Tamo zli čarobnjak Rotbard, napola čovjek a napola ptica, začaranima drži brojne prelijepe djevojke, među kojima i otetu princezu Odettu, sve pretvorene u labudove i osuđene da žive životom ptice na obali njegova jezera. Djevojke samo noću poprimaju lik djevojaka-labudova. Obasjane mjesečinom ugleda ih Siegfried i smjesta se zaljubi u Odettu.
Ona mu odaje tajnu, čarolija koja ju je zarobila nestat će samo ako sretne čovjeka koji će joj zauvijek darovati svoje srce i svoju riječ nikada neće pogaziti....
7. RAZLIČITI KRAJEVI
Postoji više završetaka ovog baleta.
Prvobitna verzija izvedena 1877. imala je sretan kraj i u njoj je princ pobijedio zlog čarobnjaka i prekinuo čaroliju. Međutim, balet najčešće završava tako da Odette i princ smrću prekidaju čaroliju.
Pogledajte i fotografije s izvedbe baleta 'Orašar' u zagrebačkom HNK: