Živjeti u tuđini tijekom blagdana može biti izazovno, pogotovo kada nas preplave nostalgija i uspomene na domaće običaje. Ipak, Božić u tuđini ne mora biti toliko težak ako se potrudim. Uz nekoliko smjernica i prilagodbi, može postati jedinstveno i ispunjujuće iskustvo.
Tuga tijekom blagdana, poznata i kao "blagdanska melankolija", često se javlja kada blagdanske tradicije, obitelj i okruženje koje nas podsjećaju na dom nisu prisutni. Može proizlaziti iz nesklada između očekivanja savršenog Božića i stvarnosti koja je ponekad daleko od idealne, što posebno dolazi do izražaja ako smo daleko od onoga što smo čitav život smatrali domom.
Osjećaj nostalgije za domom, obitelji i tradicijama potpuno je prirodan. Prema psihologiji, nostalgija može biti dvosjekli mač – s jedne strane, izaziva tugu zbog onoga što nam nedostaje, ali s druge može nam pomoći da cijenimo ono što smo imali i pronađemo nove načine za izražavanje blagdanskog duha. Ključ je u pronalaženju ravnoteže: dopustite si tugovanje za domom, ali ne dopustite da vas tuga preplavi.
Nije jednako ako smo sami u inozemstvu ili ondje imamo svoj krug ljudi
Dakako, nije jednako ako smo ondje sami ili imamo obitelj ili prijatelje te smo si već posložili život na novoj adresi.
Ako imate prijatelje, partnera ili obitelj u tuđini, odnosno ta zemlja vam više ni nije tuđa, Božić može postati prilika za stvaranje novih uspomena. Čak i ako vaši prijatelji dolaze iz drugih kultura, podijelite s njima hrvatske običaje. Organizirajte zajedničko kuhanje tradicionalnih jela poput sarme, fritula ili orehnjače. Povezivanje kroz hranu može biti nevjerojatno moćno.
Također, spojite hrvatske tradicije s onima iz zemlje u kojoj živite. Na primjer, ako živite u Njemačkoj, sudjelujte na božićnim sajmovima, koristite njemački jezik, ali pridonesite i svojim običajima.
Ako ste ondje sami i zbog nekog razloga ne možete za blagdane u Hrvatsku, bit će izazovnije, ali ne mora nužno biti bolno.
Tradicije nisu rezervirane samo za obitelji ili zajednice. Osmislite vlastite običaje poput gledanja omiljenih filmova, kuhanja posebnog ručka ili pisanja pisma samima sebi s ciljevima za iduću godinu. Također, povežite se s domom virtualno. Zahvaljujući tehnologiji, lako je ostati u kontaktu s voljenima. Organizirajte virtualni božićni ručak preko videopoziva, podijelite trenutke i ispričajte im što ste pripremili.
Možete i volontirati. Volontiranje je moćan način da se osjećamo povezani s drugima. Posjetite lokalni azil za životinje, pridružite se inicijativama podjele obroka ili sudjelujte u sakupljanju poklona za djecu u potrebi.
No ono što vam možda može i najviše pomoći i zbog čega ćete se osjećati najbliže domu jest sudjelovanje u aktivnostima zajednice Hrvata u određenoj zemlji.
Primjerice, u brojnim švicarskim kantonima postoje zajednice Hrvata, a u hrvatskoj crkvi u Zürichu organizira se i misu na hrvatskom jeziku, nakon koje slijedi zajednički ručak i druženje. Osim vjerskih okupljanja, hrvatska zajednica često organizira radionice izrade božićnih ukrasa i humanitarne akcije za pomoć djeci u domovini. Gotovo jednako je i u drugim državama Europe u kojima žive brojni Hrvati.
Ostanite pozitivni, ali si i dopustite osjetiti sve emocije
Božić u tuđini može nas naučiti važnim lekcijama o fleksibilnosti i zahvalnosti na onome što trenutno imamo. No, s druge strane, treba si dopustiti sve emocije. Ljudski organizam nije stvoren samo za one pozitivne. Tuga je normalan dio ljudskog iskustva, ali važno je ne ostati zaglavljen u njoj. Razgovarajte s nekim, bilo prijateljem ili terapeutom, ako vam je potrebno. S bilo kim.
Da, Božić u tuđini može biti drugačiji, ali to ne znači da mora biti manje vrijedan. Prilagodite tradicije, povežite se s drugima i stvorite uspomene koje će vas podsjećati da je blagdanski duh prije svega u nama. Najljepši poklon koji si možemo dati jest prilika da se prilagodimo i pronađemo sreću gdje god bili.
Tko kaže da iduće godine neće biti ljepše?
