Procjenjuje se da u zemljama Europske unije od 9 do 12 posto osoba ima disleksiju. U Hrvatskoj se ne zna točan postotak, ali se smatra da u svakom razredu sjedi barem jedan učenik s disleksijom.

Disleksija se ubraja u grupu specifičnih teškoća učenja, odnosno to je jezična teškoća čiji su glavni uzroci problemi u fonološkoj obradi. Osobe s disleksijom imaju problema u povezivanju slova (grafema) s njihovim zvukovima (fonemima).

No ta teškoća nije povezana s kognitivnim sposobnostima. Osobe s disleksijom imaju uredne kognitivne sposobnosti te poseban, umjetnički način razmišljanja. Mnogi poznati glumci, slikari, dizajneri i uspješni poduzetnici imaju disleksiju.

Ipak, djecu koja se muče s čitanjem vršnjaci nerijetko zadirkuju, a da bi se tome stalno na kraj potrebna je edukacija s obje strane o toj tematici.

Roditelj u tome može odigrati veliku ulogu.

KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU KOD DJECE?

Djeca koja pate od disleksije obično ulažu puno truda u učenje, a rezultat izostaje. Teško mogu zapamtiti dane im upute, zbunjuje ih podjela na lijevo i desno, no još su čvršći pokazatelji simptomi koji se odnose na samo čitanje i pisanje.

Hrvatska udruga za disleksiju navodi da posebno treba obratiti pozornost na simptome u nastavku. Ako dijete pokazuje neke od ovih simptoma, svakako se prvo obratite njegovom učitelju/učiteljici, te potom stručnoj službi škole koja će vas uputiti na daljnje korake.

Ovo su neki od simptoma disleksije:

– teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo – glas),
– teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi,
– strukturalne pogreške – premještanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),
– zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene),
– zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije),
– zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od),
– zamjene riječi – pogađanje (mračni-mačka, dobar-obad),
– dodavanje slova i slogova (brada-barada, mrkva-markva, brod-borod),
– ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena),
– teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12-21),
– teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevo-desno),
– vraćanje na već pročitani red,
– izostavljanje riječi i cijelih redaka,
– čitanje jedne riječi na nekoliko pogrešnih načina.

Procjenuje se da u svakom razredu barem jedno dijete ima disleksiju.

Također, disleksija je često povezana i s disgrafijom pa obratite pozornost na ovo:

– teškoće u povezivanju fonema s grafemom,
– zamjene grafički ili fonetski sličnih slova,
– produljeno “zrcalno” pisanje slova ili brojki,
– strukturalne pogreške (umetanje, dodavanje, premještanje),
– izostavljanje slova, dijelova riječi ili riječi,
– teškoće u slijedu smjera pisanja.

Škola Za lakše snalaženje u školi: Kako pomoći djetetu da lakše uči?

KAKO POMOĆI DJETETU S DISLEKSIJOM?
Ako ste prepoznali navedene probleme, a roditelj ste djeteta koje još uvijek pohađa niže razrede osnovne škole, pravovremenom intervencijom može se drastično unaprijediti djetetovo stanje. Vrlo je važno da roditelj prihvati činjenicu da dijete ima disleksiju te da to prihvati kao nešto normalno, kao tek izazov koji treba savladati, a ne kao bolest.

1. GLASNO ČITAJTE SVOME DJETETU
Knjige su nezamjenjiv dio odrastanja svakog djeteta te imaju mnogostruku ulogu u formiranju njegove osobnosti i razvoju znanja, vještina i sposobnosti. Samo 15 minuta čitanja dnevno omogućava djetetu da se u godini dana susretne s milijun riječi.

Upravo je zato važno što ranije početi mu čitati naglas; od njegovih omiljenih bajki pa sve do jelovnika u restoranu. Kada pročitate omiljenu priču, postavljajte djetetu pitanja o radnji kako bi samo prepričalo o čemu se radi u knjizi te tako razvijalo svoj rječnik. Nakon toga, neka samo pročita određeni ulomak, uz vašu pomoć.

2. RADITE S NJIM NAKON NASTAVE
Djeci s disleksijom teško pada pisanje domaće zadaće. Vrlo često ne mogu razumjeti zadatak ili ga pogrešno interpretiraju ili se, pak, ne mogu usredotočiti na radnju pisanja i čitanja.

No kako čitanje samo po sebi zahtijeva usredotočenost, stalna vježba jedini je način kako savladati tu vještinu.

Pripazite i na rješavanje zadataka iz matematike. Uz disleksiju je često vezana i diskalkulija, pa djeca zamijene brojeve ili imaju svoje načine kako doći do rješenja zadataka, bez uobičajenih postupaka koji se uče na nastavi.

Svaki od zadataka za domaću zadaću zajedno pročitajte naglas i potom zamolite dijete da to objasni svojim riječima.

3. ISKORISTITE PREDNOSTI TEHNOLOGIJE
Srećom, razvoj tehnologije pratio je i teškoće u učenju, pa tako postoji nekoliko načina kojima tehnologija djeci može olakšati život.
Pritom je font kojim pišu na računalu ili čitaju jedan od najvažnijih čimbenika. Od onih koji su dostupni na svakom računalu, tu su fontovi Ariel, Verdana i Helvetica. Na računala i druge uređaje za čitanje mogu se instalirati i Read Regular, Sassoon, Sylexiad, Lexia Readable i Barrington Stoke.

No u Hrvatskoj je također osmišljen font za disleksiju, a istraživanja pokazuju da značajno olakšava čitanje. Naziva se OmoType te je besplatan za uporabu.

Uz sve to nužno je potražiti i stručnu pomoć. Krenite od stručne službe škole vašeg djeteta koji će vas uputiti dalje.

Također, možete kontaktirati i Hrvatsku udrugu za disleksiju od koje možete dobiti korisne informacije.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju