Ravnatelj Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Massimiliano Volpini rekao je kako mu je ovaj balet osobito drag, zbog čega je i odabrao upravo Nurejevljevu verziju Orašara.
Istaknuo je da je riječ o velikom izazovu za cijeli ansambl HNK-a, ali i dodao da mu je iznimno drago vidjeti kako ansambl raste i napreduje kroz rad na tako zahtjevnoj produkciji.
Velika je posebnost Nurejeva i njegovih koreografija to da on očekuje više od maksimuma od svojih plesača. To je jedna odlična prilika i neminovan način da plesač tehnički i umjetnički raste u nedogled, rekla je redateljica produkcije Aleth Francillon Grimbert koja je osobno radila s Nurejevom na "Orašaru".
Nurejev je svojeg "Orašara" postavio 1967. u Kraljevskome švedskom baletu. Libreto se temelji na verziji priče Alexandrea Dumasa, a Nurejev ga je preradio i pridao mu psihoanalitičku dimenziju prema kojoj su u snovitu doživljaju protagonistice Drosselmeyer i Princ ista osoba, utjelovljenje idealna muškarca i simbol Clarina sazrijevanja.
Balet se izvodio u londonskome Kraljevskom baletu, milanskoj Scali, Baletu Njemačke opere u Berlinu, Bečkoj državnoj operi, Pariškoj operi i na ostalim svjetskim pozornicama, a u zagrebačkom HNK-u sada će biti postavljen prvi put.
Ovo je jako zahtjevna predstava. Ima mnogo koraka, tempo je brz, a tehnički izuzetno zahtjevan. No, kad sve to izvedemo, osjećaj je nevjerojatan, uživam i ponosan sam na sebe i na cijeli ansambl, kaže prvak Baleta Guilherme Gameiro Alves.
U prvom je činu posebno teško jer je Nurejev napravio puno promjena, osobito za muške plesače. Ima znatno više izazovnih dijelova nego u tradicionalnoj verziji, dodao je.
U Nurejevljevoj interpretaciji Orašara san nije tek dekorativni okvir nego prostor oslobođenja u kojemu prevladava podsvijest.
Vođena Drosselmeyerom, Clara prelazi iz djetinjstva u svijet snova gdje se njezini strahovi i želje pretapaju u simbolične slike. Nurejevljevo kazalište naglašava unutarnji život koji omogućuje ono što stvarnost brani: ostvarenje želje, iskupljenje, pa i preobražaj.
Na početku, kada smo vidjeli snimke i kad smo vidjeli tu verziju, mislili smo mi to ne možemo te da nećemo tehnički, fizički i psihički izdržati, no mislim da smo uspjeli, rekla je baletna prvakinja Iva Vitić Gameiro.
Ova koreografija, dodaje, ima puno više dueta i koraka, pa ništa ne može ostati prekriveno te svaki pokret mora biti do kraja izveden. Unatoč težini, kaže da je na kraju stvarno 'gušt' plesati.
Najizvođeniji klasični balet na svijetu, Orašar Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Mariusa Petipaa i Lava Ivanova praizveden je 1892. i nakon toga je izvođen u različitim koreografskim verzijama.
Prva hrvatska premijera baleta bila je 1931. godine u koreografiji i režiji Margarite Froman.
"Orašar": 10 zanimljivosti o baletu nadahnutom dirljivim događajem
