U svijetu u kojem društvene mreže određuju što vidimo, čitamo i mislimo, granica između informiranja i manipulacije postaje sve tanja. Algoritmi prilagođeni našim interesima često nas zatvaraju u informacijske balone u kojima čujemo samo ono što potvrđuje naša uvjerenja. Kako to utječe na mlade, njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja i povjerenje u medije? O tim pitanjima razgovarali smo s mladom Josipom Mandurić.
"Posebno u posljednjih godinu primijetila sam da mi se na društvenim mrežama ponavljaju iste teme i stavovi. Dovoljno je pogledati dva – tri videozapisa ili se duže zadržati na nekoj objavi da mi se počne ponavljati isti sadržaj. Nekad mi takav algoritam odgovara jer želim kontinuirano pratiti neku temu pa mi on to olakšava i daje mi sadržaj koji me u tom trenutku zanima, dok mi je u drugu ruku to ponekad naporno jer konstantno vidim samo jedan tip sadržaja", objasnila je Josipa Mandurić.
Misli da je ideja da bi se s toliko dostupnih informacija kritičko mišljenje moralo popraviti, ali da se dogodilo suprotno. "Mladi prate osobe koje odgovaraju njihovoj ideologiji i na internetu kritički objašnjavaju određene stvari, na često činjenično pogrešan način, odnosno slijepo prate te ideološke stavove i iznose činjenice koje im u tom trenutku odgovaraju – ako pratimo samo takav sadržaj koji nam odgovara, lako se stvori bubble (informacijski balon), te ne vidimo suprotnu stranu, odnosno drugačija razmišljanja", dodala je. Smatra da mladi imaju gomilu informacija na raspolaganju, ali da ih manji dio koristi na ispravan način, te se oslanjaju na društvene mreže kao izvor informacija, umjesto nekih provjerenih platformi. "Time ne proširuju svoj krug informacija, svjetonazore, i dolazi do toga da jednostavno vjeruju određenim stvarima, a da ne promisle o logičnosti ili točnosti", naglašava.
Misli da mladi nisu svjesni opasnosti takvih filtera i manipulacija informacijama. "Riječ je o generacijama koje su odrasle na društvenim mrežama, za razliku od primjerice onih koji su na višim godinama fakulteta, koji su još koristili tradicionalne medije. Iako okruženi tehnologijom, mislim da nisu dovoljno medijski pismeni i da nisu svjesni štetnog i lažnog sadržaja na društvenim mrežama, koji će biti sve teže prepoznati zahvaljujući AI-u", upozorava mlada novinarka. Ističe da bi mediji apsolutno mogli pomoći kao provjerena konstanta koja bi bila mjerilo točnih informacija, ali uz prilagođavanje novim formatima koje bi mladi pratili i koristili, što nije lako. "Mislim da je nužno stvoriti razliku između influencera koji preko noći postanu stručnjaci za neke teme i medija i novinara koji se godinama bave određenim područjem", poručila je Mandurić.
Pitali smo je što kad naiđe na objavu koja se ne slaže s njezinim mišljenjem. "Ovisi o autoru i samoj objavi. Ako mi se argumenti čine validni, uvijek uđem u objavu, često i komentare jer moje mišljenje može biti pogrešno i time mogu naučiti nešto novo ili mi, s druge strane, mogu poslužiti da se dodatno uvjerim u nešto. Nije loše vidjeti drugu stranu, posebno kod društvenih i političkih pitanja i vidjeti zašto ljudi razmišljaju na taj način", navodi. Dodaje da joj je važno čuti drugačije mišljenje. "S prijateljima je dodatna stavka to što se slažemo u drugim poljima, pa im vjerujem i povezanija sam nego s nekim trećim stranicama online, pa mi je važno čuti zašto drugačije razmišljaju, s obzirom da se krećemo u sličnim krugovima. Ali samo dok su trijezni", kaže kroz smijeh.
I ona je, priznaje, ponekad imala osjećaj da je zarobljena u informacijskom balonu. Pitali smo je i koja joj je metoda bijega. "Mislim da su svi imali taj osjećaj, posebno kad je riječ o ideologijama ili nekim političkim događanjima - dva tjedna oko Thompsonova koncerta sam imala osjećaj da su mi na Instagramu samo stranice njegovih fanova ili kritičara, ali i vjerske stranice koje ga podržavaju. I ništa drugo. Također i kod velikih sportskih događaja - tih dana na društvenim mrežama mogu saznati sve, od privatnog života igrača do statistika random klubova i reprezentacija. Jedini bijeg je kad postaneš svjestan toga i namjerno forsiraš drugu vrstu i teme sadržaja koje bi algoritam morao prepoznati. Ako nisi svjestan toga, jednostavno će se konstantno vrtjeti isti tip i tematika sadržaja, kao začarani krug – kliknut ćeš na to jer ti se samo to pojavljuje, ali se onda neće pojavljivati ništa drugo. Dobar je način i ako tvoji prijatelji ne prate taj sadržaj, pa će ti slati nešto drugo ili će ti, jer su oni to lajkali, iskočiti i nešto drugačije, izvan tvog kruga interesa", naglašava.
Mlada novinarka objasnila je i kako bi ona pokušala razbiti taj balon i doprijeti do čitatelja koji konzumiraju samo informacije koje se slažu s njihovim stavovima. "Prilagođavanjem određenim platformama - mladi primjerice vole kratka objašnjenja koja će netko pročitati preko videa koji im može držati pažnju - tipičan TikTok sadržaj. Odbojni su im dugački tekstovi (koji su potrebni da bi se neka tema kvalitetno objavila) te taj službeniji jezik, a mediji bi morali pronaći balans između kvalitetnog sadržaja koji će sadržavati sve bitne informacije i tih kraćih formata koji će mladima biti zanimljivi", podvlači. Zaključila je da puno toga ovisi i o čitateljima i tome koliko su spremni i zainteresirani za bilo što drugačije. "Poznajem ljude koji svjesno ne žele proširiti svoj krug i stav im je 'što me briga za to', smatrajući da je sve to drugo pogrešno i zatrovano nekim ideologijama. Njima se može servirati bilo kakav sadržaj, kvalitetan i prilagođen njima, ali ako ga oni svjesno neće pogledati, neće biti učinka. Ponovno ću spomenuti Thompsona, kad su mi njegovi fanovi rekli da su blokirali sve medije za vrijeme koncerta jer su 'širili mržnju' izvještavajući o incidentima koji su se dogodili. Svjesno zanemaruju negativne stvari s kojima se ne slažu ili koje bi mogle poljuljati njihova mišljenja. Tako da – mediji bi morali donekle prilagoditi svoj sadržaj novim oblicima i generacijama, ali ako sami čitatelji ne pokazuju ni minimalan interes, nema koristi", zaključila je.
*Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
