Društvene mreže postale su glavni izvor informacija i mjesto na kojem mladi provode sve više vremena. Iako nude priliku za razmjenu mišljenja i brzu dostupnost vijesti, algoritmi koji oblikuju sadržaj često korisnike zatvaraju u tzv. informacijske balone – okruženje u kojem se ponavljaju isti stavovi i teme. Takva filtracija sadržaja može učvrstiti postojeća uvjerenja, ali i otežati kritičko promišljanje te prihvaćanje različitih perspektiva. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je važno osvijestiti kako funkcioniraju društvene mreže i koje opasnosti nose sa sobom.
"Primijetila sam da mi se stalno ponavljaju iste teme, a stavovi mi se znaju pojavljivati i različiti. Smatram da je to dijelom do toga što zastanem i pogledam druge strane, više iz nekakve znatiželje nego iz želje za mijenjanjem osobnih stavova koje već imam. Svjesna sam svog algoritma na društvenim mrežama, i kako on filtrira stvari koje dopiru do mene, pa pokušavam 'prevariti' algoritam gledajući i stavove ljudi s kojima se nužno ne slažem", ispričala nam je studentica novinarstva Karla Čičak.
Algoritmi učvršćuju mišljenja
Uočila je da joj algoritmi učvršćuju mišljenja koja već ima, a koja ne bi bila toliko čvrsta kada ne bi postojale društvene mreže. "Odnosno, sama interakcija s ljudima mi ne bi davala tu razinu pozitivne potvrde za vlastita mišljenja kao što mi to daju društvene mreže", zaključila je.
Na pitanje smatra li da društvene mreže jačaju ili slabe sposobnost mladih da kritički promišljaju informacije, odgovara da to ovisi o načinu korištenja. "Ako uz već postojeće algoritme i sam aktivno, svjesno izbjegavaš vidjeti/čuti bilo kakav sadržaj koji ne odražava tvoja vlastita mišljenja, onda bih rekla da su društvene mreže štetne za tu osobu i utječu negativno na kritičko promišljanje. Međutim, ukoliko gledaš raznolik sadržaj, čitaš komentare, pa i diskutiraš o tom sadržaju s različitim ljudima, uočit ćeš dijapazon mišljenja na istu temu, koja ultimativno šire tvoje vidike i pomažu pri kritičkom razmišljanju. I samu sebe ulovim kako pročitam nečiji dobro argumentiran komentar koji i meni ubaci bubu u uho i pomaže mi shvatiti drugu perspektivu, iako se možda nužno ne slažem s njom", objašnjava.
Nisu svjesni opasnosti
Čičak smatra da većina mladih nije svjesna opasnosti od filtera i manipulacija informacijama. "Društvene mreže i internet su postale svojevrsno utočište za mlade i smatram da imaju puno više povjerenja u njih nego starije generacije, samim time su i manje oprezni. Iako se redovno piše o npr. internetskim prijevarama, mislim da bi trebalo biti više tekstova koji se obraćaju direktno mladima, razgovara s mladima, eksponiraju i naglašavaju slučajeve u kojima nastradaju mladi, jer ih većina misli da se to nikada njima ne bi dogodilo", upozorava studentica.
Ona većinom preskoči objave koje se ne slažu s njezinim mišljenjem, ali ponekad ipak prouči i drugačije stavove ako joj je zanimljiva tema. Na pitanje koliko joj je važno čuti drugačija mišljenja od svojih prijatelja i poznanika na mrežama odgovara da se njezini prijatelji ne izjašnjavaju putem platformi već ih koriste u zabavne svrhe. Njihova mišljenja zna iz izravne interakcije s njima.
Ponekad uzme odmor
Karla Čičak smatra da bi trebalo biti zakonski regulirano da društvene mreže pokazuju korisnicima širi spektar mišljenja, ali sumnja da je to realno izvedivo. Pitali smo ju i je li ikada imala osjećaj da je bila zarobljena u informacijskom balonu. "Da. Najčešće uzmem odmor od društvenih mreža i više se posvetim svakodnevnom životu i ljudima oko sebe, gdje sam okružena spektrom različitih mišljenja", objasnila je. Studentica novinarstva kaže da bi bilo najvažnije osvijestiti algoritme i objasniti kako funkcionira informacijski balon. Iako misli da većina ljudi u teoriji zna za te pojmove, smatra da ih ne razumiju u potpunosti. "Trebalo bi izgraditi nenametljiv pristup prema čitatelju, temu više obraditi iz neke humane pozicije, bazirane na iskustvima drugih, stvarnom primjeru, umjesto suhoparnih činjenica ili statistike", zaključila je.
Njezina iskustva pokazuju koliko su mladi svjesni algoritama koji oblikuju njihov digitalni svijet – i koliko je važno otvoreno razgovarati o informacijskim balonima u kojima svi živimo.
*Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
