Vikendom nema ljepšeg nego uroniti pod dekicu i uživati u stranicama novih knjiga. Srećom, 2020. godina bila je plodonosna kad je riječ o novim naslovima, i domaćim i stranim, pa imamo što birati.
Zato u nastavku donosimo naših pet prijedloga koji oduševljavaju čitatelje i ostaju u sjećanju dugo nakon čitanja.
1. Sanja Srdić Jungić: Ti si moje sve (ljubavni roman)
Na naslovnici novog uratka Sanje Srdić Jungić stoji rečenica Najiščekivaniji ljubavni roman godine. Nakon njezina prvijenca Zvijezde među nama uistinu smo s nestrpljenjem čekali što će sljedeće izaći iz njezine spisateljske radionice. I uspjela je oduševiti, ali i u vrlo kratkom roku značajno sazreti kao spisateljica.
Evo što nam je Sanja rekla o svome novom romanu:
Elena je mlada vedra djevojka, puna života i strasti, s planovima i snovima koji se iznenada mijenjaju nakon tragične nesreće u kojoj njezin otac gubi život. Elenina obitelj preko noći gubi tlo pod nogama te pratimo nju, njezinu majku te sestre u novonastaloj situaciji.
Elenin pogled na svijet postaje mračniji, a ona ozbiljnija te otkriva da se u životu može i mora osloniti isključivo na sebe. Bilo je vrlo izazovno stvarati njezin lik jer je slojevit i kompliciran, a moja glavna motivacija bila je prikazati kako i onaj najtragičniji događaj može ponekad i s vremenskim odmakom pozitivno utjecati na izgradnju osobe.
Uza sve poteškoće, pesimizam i novostečenu introvertiranost, kroz roman Elena postaje odgovorna, samostalna i velikodušna osoba, spremna svima pomoći i s puno ljubavi za svoje bližnje, dok je glavno pitanje kakva bi ona zaista postala da joj se život odvijao u normalnim okolnostima, s oba roditelja.
2. Elizabeth Gilbert: Grad djevojaka (dramski i povijesni roman)
Autorica brojnih uspješnica napisala je još jedan roman – Grad djevojaka. Riječ je o povijesnoj fikciji u kojoj je itekako vidljivo detaljno istraživanje koje je autorica provela. Savršeno dočarava kazališni svijet New Yorka 1940-ih i 1950-ih godina koji pršti glamurom, avanturama i putenim aferama.
A o čemu se zapravo radi? Gilbert je stvorila junakinju Vivian s kojom se može poistovjetiti gotovo svaka žena koja je prolazila period u kojem je tražila samu sebe i pitala se koji je put najbolji za nju. Naime, 1940. godine devetnaestogodišnju Vivian Morris upravo su izbacili s elitnog ženskog koledža Vassar. Roditelji je šalju u New York k teti Peg, koja vodi posrnulo kazalište na Manhattanu, Teatar Ljiljan. I upravo na daskama koje život znače Vivian se uistinu mijenja život
Na prvu je očarana boemskim načinom života, nesputanošću, iskazivanjem strasti i osjećaja – svime što je u potpunoj suprotnosti s onime čime je bila okružena tijekom odrastanja. Na tome mjestu uči što znači biti drugačija, ali i ono još važnije – da je u redu biti drugačija.
Stvara nova prijateljstva s kazališnim zabavljačicama i s njima osvaja grad, no jedna njezina slučajna pogreška izazvat će pravi skandal. I upravo s tim događajem zapravo počinje ono najbolje od Gilbert – njezina nevjerojatna emocionalna intuicija i borba za svoju junakinju jer ona neće dopustiti da osuda društva uništi Vivian.
Prijevod: Marina Horkić
3. Kate Elizabeth Russell: Vanessa moja crna (dramski roman)
Knjiga koja kao da preslikava stvarnost koja je napokon ovih dana izašla na vidjelo u našoj regiji, i time ohrabrila mnoge djevojke i žene da se bore protiv svih oblika nasilja i zlostavljanja, krije se iza naslova Vanessa moja crna.
Radnja prati talentiranu tinejdžericu Vanessu Wye i njezina magnetični privlačnog, no manipulativnog profesora. Kao i svaka tinejdžerica, ona jedva čeka odrasti te se slučajno zapliće u aferu s Jacobom Straneom, prepredenim 42-godišnjim profesorom engleskoga. No godinama kasnije prima poziv koji će sve iz temelja promijeniti. Usred vala optužbi koje stižu na račun moćnih muškaraca, Vanessi se javlja Straneova bivša učenica koja ga je optužila za seksualno zlostavljanje.
I sad je pred Vanessom, čini se, gotovo nemoguć izbor: vjerovati profesoru koji joj je oblikovao život ili ženi koja tvrdi da je riječ o čudovištu?
Prijevod: Maja Klarić
4. Kate Morton: Urareva kći (triler)
Ako volite romane u kojima se retrospekcijom sudaraju prošlost i sadašnjost, oduševit će vas roman Urareva kći. Priču koja istodobno govori o tajnama, krađi, umjetnosti, ubojstvu, ljubavi, boli i gubitku pripovijeda nekoliko pripovjedača koje razdvaja vrijeme, a sve to gleda Birdie Bell, urareva kći.
Stvarni život često se može preslikati u romane, ali i obrnuto.
U ljeto 1862. godine skupina mladih umjetnika predvođena strastvenim i darovitim Edwardom Radcliffeom dolazi u Birchwood Manor na obali Temze. Njihov je plan provesti ljetni mjesec u stvaranju i kreativnosti. No sve to pada u vodu kad je jedna od žena ustrijeljena, druga nestaje zajedno s neprocjenjivom ostavštinom, a život Edwarda Radcliffea je upropašten.
Godine 2017. Elodie Winslow, mlada arhivistica u Londonu, pronalazi kožnu torbu u kojoj su fotografija sa ženom u viktorijanskoj odjeći i crteži Birchwood Manora. Pita se zašto joj je ta kuća toliko poznata, tko je žena na toj fotografiji i, ono najvažnije, skrivaju li se iza toga neke tajne. I tada se počinje odmotavati klupko koje će vas prikovati za stranice ove uspješnice.
Prijevod: Aleksandra Barlović
5. Alfonso Cruz: Ni svi kitovi ne lete (dramski, povijesni i društveni roman)
Ako ste čitali Kokoschkinu lutku ili Cvijeće, uživat ćete u novom djelu nagrađivanog autora, Ni svi kitovi ne lete, i to s nekima od dobro poznatih nam likova iz njegovih spomenutih remek-djela.
Volite li uz to glazbu, Pariz i špijunske zavrzlame, ovo je savršena knjiga u kojoj možete uživati u nadolazećim danima.
Usred hladnog rata CIA je osmislila plan nazvan „Ambasadori jazza“. Njime se pomću glazbe namjeravala poboljšati međunarodna percepcija Sjedinjenih Američkih Država, koja je u tom razdoblju bila osobito negativna te, naravno, pobijediti u ratu. S druge strane Željezne zavjese organizirani su tako brojni koncerti različitih velikana jazza, s vjerom kako će preobratiti mlade ljude s istoka koji su slušali ozbiljnu glazbu, ali su imali malo dodira s drugim glazbenim žanrovima, posebice jazzom.
Američki jazz-pijanist Erik Gould živi u Parizu 1960-ih. Genijalni glazbenik ima sinesteziju, pojavu u kojoj se podražaji primaju u području jednog osjetila, a doživljavaju u području drugoga. Glazba u toj mjeri prožima njegov život da je ne samo osjeća cijelim tijelom već i doslovno vidi svuda oko sebe. Jedino mjerljivo s njegovom ljubavi prema glazbi ljubav je prema njegovoj ženi Nataši, koju obožava. Kad Nataša jednog dana nestane bez traga i bez oproštajne poruke, Goulda će to slomiti u toj mjeri da će jedva biti sposoban samostalno funkcionirati, kamoli se brinuti za njihova zajedničkog sina Tristana. Na taj će način postati idealna meta za plan CIA-e…
Prijevod: Dean Trdak
