U engleskom govornom području postoji riječ za čudan osjećaj koji nas prati otkada traje pandemija, a posebno ove godine – languishing. Prevedeno na hrvatski jezik, ona bi označavala stanje venuća. Mnogi imaju osjećaj da polagano venu.
Posljednje dvije godine čini se kao da je COVID-19 glavna tema o o kojoj razgovaramo s prijateljima, obitelji i poznanicima.
Čini se kao da gotovo svi imaju problema s koncentracijom, ljudi su umorni, ne mogu više čekati kraj pandemije, nemamo više onaj elan i ono uzbuđenje oko novih događaja koje bismo u nekim drugim okolnostima jedva čekali.
Nije to bilo izgaranje (barem ne kod većine), nije to kod svih bila klinička depresija jer se nismo osjećali beznadno. Osjećali smo kao da smo bez radosti i bez cilja. Ništa konkretno nismo mogli sa sigurnošću planirati. Polako smo venuli.
Upravo je taj glagol, venuti, onaj koji je obilježio 2021. godinu (na engleskom jeziku, languishing).
To je osjećaj stagnacije i praznine. Čini se kao da samo idemo kroz dane, jedan po jedan, kao da gledamo vlastiti život kroz zamagljene naočale. Upravo je to kod mnogih bio dominantni osjećaj godine.
ZAŠTO VENEMO?
To se događa zbog toga što se čini kao da se pandemiji ne nazire kraj. Prošle godine mislili smo da će tzv. lockdown trajati koji tjedan i da će nakon toga sve biti u redu.
Potom smo čekali cjepivo i vidjeli ga kao spas. Sada kada vidimo da, prema znanstvenicima, i cijepljeni ljudi mogu prenositi COVID-19, pa čak se i ponovno zaraziti, čini nam se kao da nema svjetla na kraju tunela.
Prema članku objavljenom u New York Timesu, znanstvenici su mišljenja da je venuće, kako kažu, zanemareno srednje dijete mentalnog zdravlja. To je praznina između depresije i dobrog mentalnog zdravlja.
Nemate simptome mentalne bolesti, ali niste ni oličenje dobrog mentalnog zdravlja. Ne funkcionirate punim kapacitetom. Venuće otupljuje motivaciju, remeti sposobnost fokusiranja i utrostručuje izglede za to da ćemo manje raditi jer naprosto nemamo volje.
Samim time, venuće je veliki rizik za mentalne bolesti.
Sam pojam languishing (venuti) osmislio je sociolog Corey Keyes, koji je bio iznenađen time što mnogi ljudi koji nisu bili depresivni također nisu uspjeli u svojim naumima za 2021.
Njegovo istraživanje sugerira da ljudi koji će najvjerojatnije doživjeti veliku depresiju i anksiozne poremećaje u sljedećem desetljeću nisu oni s takvim simptomima danas. Oni su ljudi koji trenutno venu.
Ove godine prati nas osjećaj stagnacije i praznine.
Također, dokazi zdravstvenih djelatnika u Italiji u pandemiji pokazuju da su oni koji su venuli već u proljeće 2020. imali tri puta veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati posttraumatski stresni poremećaj nego njihovi vršnjaci koji tada to još nisu iskusili u tim razmjerima s obzirom na to da je tada Italija bila žarište virusa.
KAKO POMOĆI SEBI I DRUGIMA?
Iako se znanstvenici slažu da još jako mnogo toga moramo otkriti i naučiti o venuću i posljedicama koje će imati, postoje sitnice koje će nam pomoći da se lakše nosimo s time iz dana u dana, unatoč velikoj neizvjesnosti.
Predlažu da si postavimo granice i usmjerimo se na male stvari.
1. Održavajte odnose s dragim ljudima
Može se lako dogoditi da se zbog stanja venuća poželite udaljiti od društva. Međutim, održavanje kontakta s članovima obitelji i prijateljima pomoći će vam da se osjećate povezano kao i da osjetite da imate podršku.
2. Usmjerite se na male ciljeve
Pandemijja je na svima nama ostavila velike posljedice. Kako biste što manje venuli, pokušajte si zadati male ciljeve, pa kada ih ostvarite, slavite male pobjede. To može biti učenje pečenja novog kolača, rješavanje križaljke, učenje izrade origamija od papira, svladavanje osnovnih pokreta u pilatesu.
Ponekad je potreban samo taj mali korak prema ponovnom otkrivanju energije i entuzijazma koji su nam nedostajali tijekom svih ovih mjeseci.
Čini se kao da gledamo vlastiti život kroz zamagljene naočale. Upravo je to kod mnogih bio dominantni osjećaj godine.
3. Mijenjajte okolinu
Ponekad okruženje može imati veliki utjecaj na to kako se osjećamo. Ako smatrate da vaš dom ili radno okruženje pridonose stanju venuća, možda je vrijeme da razmislite o promjeni.
Ta promjena ne mora biti velika. Dovoljno je primjerice promijeniti boju zidova u spavaćoj sobi ili dodati svježe cvijeće na radni stol. Dok uvodite ove male promjene, razmislite o tome kako utječu na to kako se osjećate.
4. Fokusirajte se na tjelesnu dobrobit
Vježbanje, zdrava prehrana, dovoljno kvalitetnog sna... Sve su to i inače važne stavke koje će vam biti od pomoći i u ovoj situaciji. Pomoći će ne samo vašem tjelesnom, nego i mentalnom zdravlju.
5. Potražite stručnu pomoć ako je potrebno
Ako imate osjećaj da radite stvari kako bi se situacija promijenila, ali to se jednostavno ne događa i vaše raspoloženje se ne popravlja, razmislite o tome da potražite stručnu pomoć.
Za početak se možete obratiti svome obiteljskom liječniku. On će vas uputiti na specijaliste, bilo privatne ili u sklopu državnih bolnica, koji će vam pomoći da riješite problem prije nego do kraja eskalira.
