Književnost je oduvijek bila ogledalo društva. Autori su se često nadahnjivali stvarnim događajima kako bi stvorili svoj fiktivni svijet.

Galerija

U romanima su oduvijek izricali ono što se izvan tih okvira možda ni ne bi usudili, a tako ujedno stvorili bazu ljudskog iskustva.
Jedno od njih je i nošenje s različitošću, bilo da je riječ o rasi, nacionalnosti, spolu i rodu, društvenom statusu ili čemu drugome.

U naslovima koje donosimo u nastavku vidljive su upravo takve borbe, dok se u pozadini svega skrivaju duboko ukorijenjene predrasude.

1. Elif Shafak: Otok nestalih stabala
Nova knjiga poznate turske autorice Elif Shafak donosi ljubavnu priču o dvoje mladih koji su na suprotnim stranama podijeljene zemlje. Defne je Turkinja, a Kotas Grk, no oboje Cipar nazivaju svojim domom. Ipak, njihova je ljubav zabranjena, a jedino mjesto na kojem se mogu sastajati jest konoba Sretna smokva, nazvana tako zbog čudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta će smokva svjedočiti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit će ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ruševinu i razdvoji ljubavnike.

Mnogo kasnije u priču se uključuje i šesnaestogodišnja Ada, rođena u Londonu, koju zanima zemlja njezinih predaka. Jedini trag koji će imati je upravo stablo smokve u dvorištu.

U romanu Otok nestalih stabala nagrađivana autorica donosi nam raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi, u svakom smislu te riječi.

Prijevod: Mirna Čubranić

2. Bernardine Evaristo: Djevojka, žena, drugo
Knjiga koja se mjesecima nakon objave nije skidala s ljestvica najprodavanijih krije se iza naslova Djevojka, žena, drugo.
Autorica Bernardine Evaristo za nju je dobila prestižnu nagradu Booker, i to kao prva tamnoputa žena u povijesti, a nagrada se dijeli već 50 godina. Već i taj podatak dovoljno govori zašto je ova knjiga itekako bila potrebna.

U romanu koji se može nazvati odom ljudskim pravima susrećemo se s 12 protagonistica koje nam iznose svoje priče. Autorica slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina.

Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade.

Prijevod: Davorka Herceg-Lockhart

Bernardine Evaristo: Djevojka, žena, drugo
Bernardine Evaristo: Djevojka, žena, drugo (Foto: Sonja Kovač)

3. Khaled Hosseini: Tisuću žarkih sunaca
Posljednjih nekoliko tjedana u središte pozornosti došao je Aganistan, a o njemu je nekoć pisao i najpoznatijih afganistanski književnik Khaled Hosseini, napose o položaju žena.

U ovoj potresnoj priči koja se odvija u poleđini ratnih i političkih stradavanja u Afganistanu, dvije hrabre žene naučit će vas kako se nositi s gubicima, ratnim stradavanjima, ali i kako nikada ne izgubiti vjeru u ljubav i bolje sutra.

Dvije žene koje pripadaju različitim generacijama život spaja na neobičan način. Naime, Marjam ima jedva petnaest godina kada je prisiljena udati se da trideset godina starijeg Rašida, a gotovo dva desetljeća kasnije tragedija pogađa petnaestogodišnju Lejlu koja pak sada mora doći u Marjamin nesretni dom.

I jedna i druga obilježene su teškim životima, no iako ih dijeli dvadesetak godina razlike, jedna u drugoj pronaći se neraskidivo prijateljstvo i snažnu ljubav koju nisu mogle pronaći ni u kome drugome. Jedna drugoj su istodobno i majka i kći i sestra. Upravo će im taj njihov odnos pomoći da prevladaju najteža životna iskušenja za koja nisu mogle ni sanjati da će se naći na njihovom putu.

Prijevod: Marko Kovačić

Khaled Hosseini: Tisuću žarkih sunaca
Khaled Hosseini: Tisuću žarkih sunaca (Foto: Sonja Kovač)

4. Khaled Hosseini: Gonič zmajeva
Spajajući elemente drame i povijesne fikcije, isti autor koji je napisao Tisuću žarkih sunaca stvorio je djelo koje polako ulazi među nove klasike, a sjajno prikazuje sliku različitosti u Afganistanu.

Priča prati dječaka Amira, pripadnika bogatog staleža čija je majka umrla pri porodu. Amir svoje dane provodi s Hassanom, sinom sluge njegovog oca. Među dječacima se od prvog dana razvija snažno prijateljstvo, a Amirov otac pokazuje jednaku ljubav prema obojici te i jednog i drugog obasipa darovima.

Međutim, Amir primjećuje da je prema njemu mnogo stroži i polako počinje osjećati ljubomoru, napose zato što je čak i tijekom igre zmajevima Hassan imao moć predvidjeti kamo će točno pasti zmaj. No okrutni afganistanski režim oduzeo im je i to zadovoljstvo, zabranjujući puštanje zmajeva.

Prisjećajući se njihove igre, sada odrasli Amir koji je u međuvremenu odselio u San Francisco, otvara i bolne rane: silovanje kojem je svjedočio, narušen odnos s ocem, izdaju, ljubomoru, strah i talibanski režim, a sve to u okrilju maestralnog ispreplitanja osobne tragedije s tragedijom svoje domovine.

Prijevod: Marko Kovačić

Khaled Hosseini: Gonič zmajeva
Khaled Hosseini: Gonič zmajeva (Foto: Sonja Kovač)

5. Ayaan Hirsi Ali: Nevjernica
Ayaan Hirsi Ali jedna je od političkih pojava današnjice kojima se ljudi najviše dive, ali i koju najviše osporavaju. Na naslovnice međunarodnih tiskovina dospjela je nakon što ju je jedan islamistički atentator označio kao metu.

Njezina priča govori o tome kako je jedna bistra, znatiželjna i poslušna djevojčica izrasla u prvoborca u borbi za slobodu. Žustro kritizira Zapad zbog svjesnog prešutnog toleriranja aspekata islamske kulture koji karakteriziraju potlačenost žena zlostavljanjem – od genitalnog sakaćenja i dogovorenih brakova do obiteljskog nasilja.

Ona sama nije željela tako skončati život. Preživjela je građanski rat, pubertet obilježen izuzetnom pobožnošću te život u četiri različite diktature. Pobjegla je od dogovorenog braka i zatražila azil u Nizozemskoj, gdje se borila za prava muslimanki i reformu islama, navlačeći na sebe neprijateljstvo reakcionarnih islamista. Iako živi u stalnoj opasnosti, odbija zašutjeti. I upravo je u tome njezina snaga.

Prijevod: Davorka Čurković

Ayaan Hirsi Ali, Nevjernica
Ayaan Hirsi Ali, Nevjernica (Foto: Sonja Kovač)

6. Margaret Atwood: Sluškinjina priča
O Sluškinjinoj priči ispisane su salve pohvala te je prema njoj snimljena i istoimena višestruko nagrađivana serija. Roman je to koji najbolje pokazuje koliko je važno da se kao žene svakodnevno borimo za sebe i svoja prava kako ne bismo doživjeli sudbinu ovih junakinja.

To je distopijski roman o totalitarnom društvu u kojem obespravljene žene postaju strojevi za rađanje. Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila.

U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svatko može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane, mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli.

Margaret Atwood: Sluškinjina priča
Margaret Atwood: Sluškinjina priča (Foto: Sonja Kovač)

7. Slavenka Drakulić: Kao da me nema
Da bismo osvijestili teške sudbine žena, ne moramo zavirivati u svjetsku knjiženost. Dovoljno je pogledati u vlastitu povijest i zagrepsti površinu autorica koje su to itekako majstorski prikazale.

Slavenka Drakulić tako je prikazala jednu od najvećih strahota rata. Jer kada se nije pucalo po neprijatelju, ubijalo se ženinu dušu.
Roman Kao da me nema potresna je priča o masovnim silovanjima za vrijeme rata u Bosni. Dosad je objavljen u šesnaest zemalja, a u irsko-švedsko-makedonskoj koprodukciji snimljen je i istoimeni igrani film.

Glavna je junakinja djevojka, označena kao S., svedena na slovo, te njena potresna priča kroz koju je izražena srž ratne surovosti, dok ona, nasilno otrgnuta od svoje životne svakodnevice prije rata, ipak pokušava preživjeti i doživjeti vlastitu budućnost.

Riječima jednostavan, no moralno vrlo složen roman povezuje rat, muževnost, seksualno nasilje i žensko tijelo, dok su pitanja naroda i religije tek u pozadini.

Slavenka Drakulić: Kao da me nema
Slavenka Drakulić: Kao da me nema (Foto: Sonja Kovač)

8. Ivana Bodrožić: Sinovi, kćeri
Roman Ivane Bodrožić donosi nam priču o zaključanosti, onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz tri perspektive. Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice.

Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest.

Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.

Sve to čini ovaj roman istinski potrebnim svakom čitatelju. On će nam otvoriti neke nove poglede na svijet i ukazati nam na to koliko smo zapravo jači nego što mislimo, bez obzira na to kako smo odrastali, te kolika je snaga naših različitosti.

Ivana Bodrožić: Sinovi, kćeri
Ivana Bodrožić: Sinovi, kćeri (Foto: Sonja Kovač)

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju