Život Katarine II. Velike obavijen je mnogim tajnama te ni danas, više od 220 godina nakon Katarinine smrti, ne prestaje kopkati javnost.
Ime joj nije bilo Katarina, a nije čak ni bila Ruskinja
Međutim, najveća ruska vladarica nije čak ni bila Ruskinja. Katarina Velika rođena je kao njemačka princeza Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst. Zahvaljujući snažnim vezama koje je imala njezina majka, mlada Sophie mogla je birati između desetaka prosaca iz svih krajeva Europe.
Katarina II. Velika prvotno je utemeljila privatnu školu za djevojčice iz viših društvenih slojeva, a kasnije je otvorila besplatne škole diljem Carstva za svu djecu
Kako ju je majka cijeli njezin život pripremala za dobar brak, odmah je upala u oči ruskoj kraljici Elizabeti, koja je svog nećaka Petra odabrala kao nasljednika, a u Sophie vidjela njegovu idealnu partnericu. Tako se s navršenih 16 godina Sophie udala u rusku obitelj Romanov i uzela novo ime Ekatarina (Katarina).
Uvijek bi dobila ono što je htjela
Katarina je bila vrlo mudra i znala je kako stvari okrenuti u svoju korist, ali i u korist cijelog ruskog naroda. Vidjevši kako njezin suprug srlja u propast brzim okončanjem ratova s Pruskom, što Rusima nije bilo ni najmanje drago, uzela je stvar u svoje ruke.
Prepoznala je priliku i nekoliko mjeseci kasnije, nakon abdikacije svoga supruga potpomognute pritiskom naroda, sjela je na prijestolje kao samostalna ruska carica. Iako su u to vrijeme dvorom kružile glasine da nijedno njezino dijete nije muževo, pa čak ni nasljednik, to ju nije omelo u vladanju svijetom.
Unaprijedila je kulturni život Rusije
U početnom periodu Katarinine vladavine Rusko Carstvo u očima ostatka svijeta bilo je vrlo nazadno. Ona je čvrsto odlučila to promijeniti prosvjetiteljskim reformama, koje su napose uključivale rad na umjetnosti i edukaciji. Prvotno je utemeljila privatnu školu za djevojčice iz viših društvenih slojeva, a kasnije je otvorila besplatne škole diljem Carstva za svu djecu.
Jednako je tako sponzorirala brojne kulturne projekte, napisala nekoliko libreta za opere, skupljala umjetnine i razmjenjivala pisama s Voltaireom i Denisom Diderotom, pozivajući ih u Rusiju. Štoviše, upravo je Diderot bio taj koji joj je nadjenuo nadimak Katarina Velika.
Katarinina ostavština u Zagrebu
Prošle godine, na 50. godišnjicu prijateljstva gradova St. Peterburga i Zagreba, Galerija Klovićevi dvori u suradnji s ruskim Muzejom Ermitaž pripremila je jednu od najzanimljivijih izložba na ovim prostorima.
Šetajući Klovićevim dvorima, posjetitelji su mogli doživjeti dašak vremena neponovljive carice Katarine uživajući u zbirci njezinih osobnih predmeta, umjetničkih djela i predmeta iz svakodnevnog života koje je marljivo skupljala i time dala temelje osnivanju današnjeg Ermitaža.
