Osim što na današnji dan Barbare slave imendan, ovaj dan poseban je i po tome što se tradicionalno sadi božićna pšenica. Na našim je prostorima raširen običaj da se božićna pšenica sadi na blagdan svete Lucije, ali u nekim krajevima Hrvati pšenicu sade i devet dana ranije, odnosno na blagdan svete Barbare.
Oba su datuma simbolična jer su unutar Adventa, a razlike zapravo i nema – pšenica će svakako na Božić blistati u svom punom sjaju.
Uz svetu Barbaru vežu se i neki drugi stari običaji. Primjerice, u Slavoniji su ljudi jedni drugima dolazili u kuće i ovako govorili:
Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrijebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili! Domaćin bi na to odgovorio: Živ i zdrav i ti bio!, a onda bi se počastili domaćom kobasicom, piše Laudato.
U zemljama njemačkog govornog područja na svetu Barbaru se odreže grančica trešnje, stavi se u vodu i ostavi na toplom da procvjeta do Božića, a to sve radi kako bismo dobili dašak proljeća usred zime.
Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Prema predaji Bogorodica je bježeći pred Herodovim vojnicima zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su vojnici odustali od potrage, piše na stranicama Hrvatske Katoličke mreže.
Ovaj je lijepi običaj jedan od najraširenijih na našim prostorima, a pšenica simbolizira obnovu života i plodnost.
Kad vi sadite božićnu pšenicu?
Pročitajte pet koraka za savršenu božićnu pšenicu.
