Iako su dodaci prehrani uglavnom sigurni kada se koriste prema preporukama, neki mogu povećati osjetljivost kože na sunce, dok drugi zbog svog učinka na metabolizam ili cirkulaciju mogu dodatno pojačati osjećaj vrućine ili zahtijevati prilagodbu doze tijekom ljetnih mjeseci. Ako uzimate terapiju ili imate kronične bolesti, svaku promjenu uvijek je dobro uskladiti s liječnikom ili ljekarnikom.
1. Gospina trava (Hypericum perforatum)
Gospina trava jedan je od rijetkih dodataka prehrani za koji je dobro poznato da može povećati osjetljivost kože na UV zračenje. Tijekom uzimanja preporučuje se izbjegavati dugotrajno izlaganje suncu i redovito koristiti kremu sa zaštitnim faktorom, osobito ako planirate boraviti na plaži ili u prirodi.
2. Citrusi u obliku koncentriranih ekstrakata (bergamot, gorka naranča)
Dodaci prehrani koji sadrže koncentrirane ekstrakte bergamota ili gorke naranče mogu sadržavati spojeve koji kod osjetljivih osoba povećavaju osjetljivost kože na sunčevu svjetlost. Rizik nije velik kao kod nekih lijekova, ali se savjetuje oprez tijekom duljeg boravka na suncu.
3. Kantarionovo ulje za oralnu primjenu
Ako se koristi kao dodatak prehrani, vrijede ista upozorenja kao i za gospinu travu. Fotosenzitivnost je poznata nuspojava pa kantarionovo ulje nije preporučljivo uzimati neposredno prije dugotrajnog izlaganja jakom suncu.
4. Zeleni čaj u visokim dozama
Ekstrakt zelenog čaja često se nalazi u preparatima za mršavljenje i povećanje energije. Iako sam po sebi ne uzrokuje fotosenzitivnost, zbog sadržaja kofeina može kod nekih osoba pridonijeti osjećaju topline ili pojačanom znojenju, pa ga je tijekom toplinskih valova bolje uzimati ujutro i uz dovoljno tekućine.
5. Guarana
Guarana je prirodni izvor kofeina i često se koristi za povećanje budnosti. Kod osjetljivijih osoba može ubrzati rad srca, pojačati znojenje i otežati podnošenje visokih temperatura, zbog čega ljeti treba biti umjeren s doziranjem.
6. Termogeni pripravci za mršavljenje
Dodaci prehrani koji sadrže kombinacije kofeina, zelenog čaja, kapsaicina ili drugih stimulansa potiču termogenezu, odnosno stvaranje topline u organizmu. Tijekom ljetnih mjeseci mogu dodatno opteretiti mehanizme hlađenja tijela, pa ih je preporučljivo izbjegavati tijekom velikih vrućina ili intenzivnih aktivnosti na otvorenom.
7. Niacin (vitamin B3) u visokim dozama
Veće doze niacina mogu izazvati poznati "niacin flush" – prolazno crvenilo kože, osjećaj topline i nalete vrućine. Taj učinak nije opasan, ali tijekom ljetnih temperatura može biti posebno neugodan.
8. Željezo
Samo po sebi ne povećava osjetljivost na sunce, ali ga ljeti nije preporučljivo uzimati na prazan želudac neposredno prije aktivnosti na visokim temperaturama jer kod nekih osoba može izazvati mučninu ili nelagodu. Željezo je najbolje uzimati prema preporuci liječnika, uz dovoljno tekućine.
9. Elektroliti
Iako ih ne treba izbjegavati, upravo su oni među najvažnijim dodacima tijekom ljeta. Osobe koje se pojačano znoje ili intenzivno vježbaju mogu imati povećane potrebe za natrijem, kalijem i magnezijem, ali s doziranjem ne treba pretjerivati ako za to nema potrebe.
10. Vitamin D
Ljeti mnogi zbog redovitog boravka na suncu mogu prirodnim putem sintetizirati dovoljno vitamina D. To ne znači da dodatak treba samostalno prestati uzimati, ali vrijedi provjeriti sa svojim liječnikom postoji li potreba za prilagodbom doze, osobito ako ga uzimate tijekom cijele godine.
Važno: Ako uz dodatke prehrani uzimate i lijekove, svakako provjerite njihove upute. Brojni antibiotici, retinoidi, diuretici i pojedini lijekovi protiv bolova mnogo češće od suplemenata uzrokuju fotosenzitivnost ili povećavaju rizik od dehidracije tijekom ljeta.
