Uskrsni doručak drugačiji je od svih ostalih u godini. Obično je mnogo obilniji te se jede i nešto kasnije nego inače. U Hrvatskoj je upravo on središnji obrok Uskrsa.
Tijekom čitavog dana uživa se u poslasticama. Istrijani će uživati u jajaricama – pletenim lepinjama s obojenim jajetom na vrhu. U sjevernom Zagorju naći ćete vrtanji – vrstu slanog kruha koji se peče s vodom preostalom od kuhanja uskrsne šunke. Slavonske kiflice su jednostavne okrugle kiflice koje se prave od samo tri sastojka: jaja, brašna i malo soli.
No bez obzira na to, doručak je obrok koji okuplja obitelj i kada se u čitavoj zemlji jedu kuhana jaja, šunka, mladi luk, rotkvice, pinca ili sirnica i hren. Dakako, nezaobilazna je i francuska salata, a djeca se vole zasladiti i čokoladnim jajima i zečevima.
No zašto se jede baš ta hrana?
Jaja
Dakako, jaja su najprepoznatljivija uskrsna namirnica. Postoji nekoliko različitih priča o tome zašto se jedu upravo u ovo doba godine. Jaja označavaju novi život, a to su Uskrs i proljeće. Osim toga, kršćani koriste jaje kao simbol uskrsnuća Isusa Krista. Tvrda ljuska jajeta simbolizira grobnicu u kojoj je bio Isus, a pile koje se iz njega rada predstavlja samog Isusa.
Za uskrsni doručak ih gotovo uvijek bojimo, a iako postoje modernije inačice boja i razne šarene naljepnice, mnogim kućanstvima nekako je ipak još uvijek najdraže posegnuti za tradicionalnom metodom korištenje prirodnih pigmenata, obično iz povrća i drugih biljaka.
Najčešće se jaja ukrašavaju crvenom bojom od ljuski luka. Što je izvorno jaje svjetlije, to če konačna boja biti intenzivnija. Zelena boja dobiva se od špinata i peršina; smeđa od kave, ljuske oraha i crnog čaja; žuta i narančasta od mrkve, kurkume i šafrana; plava od crvenog kupusa i ljubičastog luka, a crvena i ružičasta od cikle, brusnice, šipka i luka.
Šunka
Tradicionalno se na Uskrs jela janjetina, i to kao dio večere. Ta je tradicija stara više od 3 000 godina, a potječe od židovskog blagdana Pashe, koji slavi oslobođenje Izraelaca i njihov egzodus iz Egipta. Žrtveno janje uvijek je bilo sastavni dio Pashe, od kosti koljenice do pečenja na stolu za večeru.
Kad su neki od Židova prešli na kršćanstvo, nastavili su ovaj običaj na Uskrs koji se u mnogim dijelovima svijeta zadržao sve do danas. Međutim, kako je tijekom Drugog svjetskog rata vuna postala vrlo popularna tkanina, ubijalo se sve manje janjadi, a time je postalo dostupno i mnogo manje mesa za Uskrs nego u prošlosti.
I upravo tu na njeno mjesto stupa šunka, današnji simbol Uskrsa. Naime, tijekom stoljeća farmeri su razvili način konzerviranja mesa tijekom zimskih mjeseci, a do dolaska Uskrsa i proljeća, ono je bilo spremno za jelo. Osim toga, šunka je cjenovno mnogo pristupačnija od janjetine, kako nekada tako i danas. Postala je simbol obilja i snage.
Mladi luk
U kojem god kraju Hrvatske živjeli, na stolu je za uskrsni doručak nezaobilazan i mladi luk. On se smatra prvim nagovještajem proljeća i obilja koje stiže. Tradicionalno se jede sirov. Usto je idealna nadopuna šunki i jajima, te se dodaje i u salate s rotkvicama i drugim proljetnicama.
Hren
Šunka i jaja obiluju masnoćama, pa se zato smatra posebno dobrim dodati hren jer potiče probavu tako što stimulira lučenje želučanih i crijevnih sokova. Čisti jetru i krv, dobar je za imunitet, upalu sinusa, mršavljenje, reumu, a i probavu, što organizmu nakon teške, zimske hrane itekako treba.
Čokoladna jaja i zečevi
Za kraj, Uskrs ne bi bio Uskrs bez čokoladnih jaja i zečeva, a njihova povijest seže još u 19. stoljeće. Tada su ljudi jedni drugima počeli darivati čokoladna jaja, no ta prva bila su od isključivo tamne čokolade, čvrsta i tvrda.
Tek 1873. godine, kada je JS Fry & Son udružio snage s Cadburyjem, u Velikoj Britaniji je lansirano uskrsno jaje kakvo danas poznajemo, s brojnim različitim punjenjima kojima malo tko može odoljeti i koji su svojevrsna „točka na i“ svakog uskrsnog stola.
Sretan Uskrs!
