U Hrvatskoj mirisi i okusi ljeta nisu samo kulinarski doživljaj — oni su sjećanja, emocije, povezanost s obitelji i prirodom.
Miris svježe ubranog paradajza, zrelog od sunca, širi se iz vrta gdje ga nona guli za šalšu. U zraku se osjeća sol, lavanda i bosiljak. Na stolu je domaći sok od bazge, poslužen u čašama s listićima mente i kriškama limuna, hladan i sladak, baš onakav kakav smo pili nakon igre skrivača u vrelini poslijepodneva.
Tu je i pečena paprika, oguljena i začinjena češnjakom i maslinovim uljem, mirisna i meka kao uspomena na svaki obiteljski ručak u hladu smokve.
Na moru se jede jednostavno, ali bogato — riblji paprikaš, pržene srdele, blitva s krumpirom, domaći kruh. Uvečer, kad sunce zađe, osjeća se miris roštilja i punjenih tikvica.
U Slavoniji ljeto miriše na zreli kukuruz, svježe popečke od tikvica i sočnu papriku punjenu mesom i rižom. Tu su i bogate juhe, domaći rezanci, hladna salata od graha i crvenog luka. Ljetne fešte donose čobanac i roštilj, a desert su najčešće pite od sira i višanja ili hladni kompoti.
Neka hrna naprosto u sebi nosi ljeto.
Zagorje i Međimurje u ljeto nude svoje specifične okuse: domaći sir i vrhnje, krumpirova juha, zapečeni grah, te nezaobilazne zlevanke, gibanice i kukuruzne pogače. Po vinogradima se čuje cvrčak, a na stolu je hladna juha od tikvica ili mladi grah s kiselim vrhnjem. Često se u vrtovima bere matovilac i rotkvice, a iz pećnice mirišu bučnice i kukuruzni kruh dok se na prozoru u staklenkama kisele krastavci
I slično je diljem zemlje…
Ljeto u Hrvatskoj ima okus djetinjstva, a hrana je njegov najvjerniji čuvar. Kad zagrizemo u zrelu smokvu, svježu jabuku iz Zagorja ili se napijemo domaće limunade, nismo samo okusili plodove ljeta — osjetili smo dom.
Kako svojoj djeci prenijeti sjećanja koja imamo uz hranu i ljetne praznike?
No kako tu toplinu i autentičnost prenijeti na mlađe generacije, na djecu koja odrastaju uz brzu hranu i ubrzan ritam života?
Možda su baš ovi ljetni praznici kao stvoreni za pokušaj tog.
Sve počinje uključivanjem djece u sam proces pripreme.
Dopustimo im da operu krastavce za kiseljenje, da uberu metvicu za sok od bazge, da pomognu noni u guljenju paradajza. Djeca pamte mirise i osjećaje mnogo dublje nego riječi. I to nije samo njihovo učenje pripreme nekoliko jednostavnih jela, ovisno o dobi, nego ritual koji povezuje generacije. Baka uči unuku kako se pravilno slažu krastavci u teglu, djed pokazuje kako se priprema kukuruz za pečenje, roditelji zajedno s djecom nalijevaju sirup od bazge u boce.
U mnogim hrvatskim kućama još uvijek se čuvaju stari recepti ispisani rukom, u bilježnicama koje mirišu na vaniliju i papir. Te bilježnice su mala blaga koja čuvaju sjećanja i okuse, i njihovo čuvanje i dijeljenje s novim naraštajima može biti najljepši dar.
Zato donosimo i dva vrlo jednostavna ljetna recepta naših baka u čijoj pripremi mogu sudjelovati i djeca predškolske i školske dobi.
Recept za šalšu na dalmatinski način
- 2 kg zrelih rajčica
- 1 glavica luka
- 2 režnja češnjaka
- maslinovo ulje
- sol, papar, list lovora, bosiljak
- Rajčice zarezati, kratko prokuhati i oguliti. Na maslinovu ulju prodinstati nasjeckani luk i češnjak, dodati oguljene rajčice i začine. Kuhati na laganoj vatri sat vremena dok se ne zgusne. Tako pripremljena šalša može se kombinirati s tjesteninom ili bilo kojim drugim prilogom po izboru, a djeca će uživati.
Recept za domaće kisele krastavce
- 2 kg manjih krastavaca
- 1 l vode
- 3 žlice soli
- 2 dcl octa
- 1 žlica šećera
- zrna papra, kopar, češnjak
- Krastavce dobro oprati te ih posložiti u staklenku zajedno s koprom, paprom i češnjakom. Zakuhati vodu, ocat, sol i šećer, prelijati krastavce, zatvoriti staklenke i ostaviti na toplom da se ukisele.
Ovo je idealan recept za učenje o procesu kiseljenja, čiji se rezultati vrlo brzo vide, a pritom je to nešto što će svako dijete rado pojesti uz sendvič, šnitu kruha, tjesteninu i slično.
Provjerite i naš jednostavni recept za kiseljenje krastavaca.